Arrigo Boito…
Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će u subotu 15. ožujka izvesti operu Arriga Boita Mefistofele. Izvedbom će ravnati maestro Nikša Bareza, predstavu režira Michał Znaniecki, naslovna uloga povjerena je nacionalnom opernom prvaku, basu Ivici Čikešu, Faust je tenor Paolo Lardizzone, a Margherita sopranistica Valentina Fijačko. Mefistofele je rijedak dragulj svjetskih opernih pozornica, zahtjevna i grandiozna opera, pa je tako predstojeća splitska premijera jedina nova produkcija Mefistofelea u 2014. u svijetu, a osim splitske Boitovu operu ove godine na repertoaru imaju još samo dvije operne kuće, one u Mainzu i Budimpešti. U Hrvatskoj je opera izvedena samo dvaput, davnih 1901. i 1931. u Zagrebu.
U ulozi Helene izmjenjivat će se Vedrana Šimić i Antonija Teskera, Terezija Kusanović tumačit će dvije uloge, Marte i Pantalis, a uloge Wagnera i Nerea povjerene su Vladimiru Gariću i Vinku Maroeviću. Znaniecki je i kostimograf Mefistofelea, a ostatak autorskog tima predstave čine scenograf Luigi Scoglio, zborovođa Nina Cossetto, oblikovatelj svjetla Bogumil Palewicz.
Najuspjelije opere mahom su nastajale na slavnim poetsko-dramskim predlošcima, a od Goetheovog Fausta teško da ima izazovnijih. Jedno od najgrandioznijih djela njemačke i cjelokupne svjetske literature vječna je inspiracija književnicima, dramatičarima, likovnim umjetnicima, filmskim autorima… a u opernom svijetu s tom su se kompleksnom temom prije Boita najuspješnije suočili Berlioz i Gounod. Libretist i skladatelj Boito radnju opere provlači od prologa u raju, preko srednjovjekovne svetkovine Uskrsne nedjelje i vještičjih orgija Valpurgijske noći, pa sve do antičke Grčke i finala u kojem Faust uspijeva izbjeći pakao.
Složenoj i svestranoj osobnosti Arriga Boita pripada iznimno mjesto u razvoju talijanske glazbe. Kao skladatelj, libretist, kritičar i estet snažno je utjecao na rad svojih suvremenika. Bio je pripadnik umjetničke skupine Scapigliatura čiji su članovi radikalno preispitivali umjetnički, društveni i politički status quo u talijanskom društvu svog vremena, ustajući u svom buntu između ostalog i protiv talijanske katoličke tradicije i klerikalizma. Boito se oduševljava 
Wagnerom pod čijim utjecajem uporno i žestoko komentira talijanska glazbena, osobito operna zbivanja. Autor je ponajboljih libreta u opernoj literaturi, uključujući i ona za Verdijeve opere Falstaff, Ottelo i Simon Boccanegra. Mefistofele je jedina njegova dovršena opera kojom se bavio punih petnaest godina. O stvaranju opere na faustovsku temu, temeljenu na grandioznom Goetheovom djelu počeo je, naime, razmišljati još 1861, odmah nakon završetka studija na milanskom konzervatoriju. Za razliku od Goethea koji svoje djelo naziva Faust Boito akcent stavlja na lik Mefistofelea kojemu Goethe u usta stavlja misao „ja sam duh negacije“ što je bilo sasvim u skladu s djelovanjem scapigliata. Na praizvedbi u milanskoj Scali 1868. Mefistofele je doživio debakl, za koji je jedan od razloga zasigurno bila i nepriviknutost publike na Boitov avangardni glazbeni stil. Riječ je, naime, o svojevrsnom incidentu u razvoju talijanske melodrame. Scapigliati, čiji je istaknuti član i jedan od vodećih ideologa bio Boito, u svojoj su pobuni protiv svih šablona ustali i protiv recidiva romantične poezije, pa je u tom smislu libreto Mefistofelea nešto sasvim novo u talijanskoj operi. Produkcija je skinuta s repertoara nakon samo dvije izvedbe, a Boito je prionuo radu na značajnoj reviziji djela. U novom je izdanju Mefistofele, ovaj put s velikim uspjehom, uskrsnuo u Bologni 1875, a uspjeh je doživjela i sljedeća, venecijanska premijera koju je Boito dodatno preradio.
Nagrada za životno djelo Lovro pl. Matačić koju je prije nepunih mjesec dana dobio maestro Nikša Bareza tek je još jedna u nizu potvrda iznimne vrijednosti našeg ponajboljeg dirigenta, umjetnika koji već gotovo 40 godina dirigira u najvećim europskim i svjetskim opernim kućama i koncertnim podijima. Dobitnik je svih značajnijih domaćih, no i brojnih inozemnih prestižnih glazbenih nagrada, a glazbeni kritičari u svakoj prigodi ističu njegovu izvanrednu predanost njegova pristupa glazbenom djelu, veliko iskustvo, istančan osjećaj za stil te rafiniranu interpretaciju svake pojedinosti.
Predstojeća produkcija Mefistofelea bit će redateljski debi u splitskom kazalištu Michała Znanieckog, renomiranog redatelja impresivne umjetničke biografije koji je, osim u rodnoj Poljskoj, brojne naslove dramskog i glazbenog kazališta postavljao u kazalištima širom svijeta, uključujući i ona najuglednija, poput milanske Scale. Štoviše, Znaniecki je bio najmlađi dirigent koji je ikad ravnao u Scali, kao i najmlađi umjetnički ravnatelj Poljske nacionalne opere u Varšavi, te najmlađi intendant Opere u Poznanu. Postavio je nekoliko grandioznih produkcija na otvorenom, poput Otella, Ljubavnog napitka, Turandota i Krabuljnog plesa. Jedan od skorih budućih angažmana u ovoj sezoni mu je postavljanje Verdijeve Traviate s Izraelskom operom na tvrđavi u Masadi.
Premijerna izvedba Mefistofelea u Hrvatskom narodnom kazalištu Split na programu je u subotu 15. ožujka s početkom u 20 sati, a slijede reprizne izvedbe 18, 20, 22. i 24. ožujka koje započinju u 19:30h.
Foto: Press
