Dvije trećine novinara smatra kako je Oreškovićeva vlada bila zatvorenija prema javnosti
Piše: redakcija On 20 Pro, 2016 At 03:23 PM | Categorized As LifeStyle, Tech | With 0 Comments

Zagreb….

Istraživanje provedeno među novinarima nacionalnih i lokalnih medija pokazuje da njih gotovo dvije trećine smatra kako je vlada Tihomira Oreškovića bila zatvorenija prema javnosti od prethodne. Istraživanje, što ga je proveo Zbor istraživačkih novinara HND-a od lipnja do rujna 2016. godine na uzorku od 117 novinara, pokazalo je da su u zatvorenosti prednjačili Ured Vlade, Ministarstvo kulture i Ministarstvo socijalne politike i mladih, piše u priopćenju, a priopćenje HND-a prenosimo u cijelosti:

novinariIstraživanje provedeno među novinarima nacionalnih i lokalnih medija pokazuje da njih gotovo dvije trećine smatra kako je vlada Tihomira Oreškovića bila zatvorenija prema javnosti od prethodne. Istraživanje, što ga je proveo Zbor istraživačkih novinara HND-a od lipnja do rujna 2016. godine na uzorku od 117 novinara, pokazalo je da su u zatvorenosti prednjačili Ured Vlade, Ministarstvo kulture i Ministarstvo socijalne politike i mladih.
U generalnoj ocjeni otvorenosti pojedinih tijela, novinari su najbolje ocijenili Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo unutarnjih poslova. 57,8% novinara ocijenilo je da je Vlada u mandatu Tihomira Oreškovića općenito bila zatvorenija u odnosu na prethodnu, 36,7 % ju smatra podjednako zatvorenom, dok 5,5 % ispitanika drži da je bila otvorenija u odnosu na prethodnu.
U ocjeni pojedinih vladinih tijela prema različitim katergorijama postoji vidljiva konzistentnost u navođenju tijela koja su najlošije ocijenjena u različitim kategorijama (tijela koja su se opetovano pozicionirala pri dnu tablice): u tom smislu se najčešće pojavljuju Ured Vlade RH, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ured Predsjednice RH i Ministarstvo kulture.
Ispitani novinari ocijenili su da su državna tijela u 2016. i dalje snažno diskriminirala novinare na temelju utjecajnosti i kritičnosti medija za koje rade te na osnovu osobnih poznanstava, osobito Ured Predsjednice Republike Hrvatske i Ured Vlade RH.
Istraživanje pokazuje da su novinari u svojim upitima najčešće tražili dostavu podataka koja su tijela dužna dati prema ZPPI-u (65,5 % slučajeva), te da u 71 % slučajeva odgovor nije stigao ili je nezadovoljavajući (u 50 % slučajeva novinari nisu dobili odgovor ili ga nisu dobili na vrijeme).
Što se tiče oblika komunikacije, novinari preferiraju komunikaciju licem-u-lice (51 %), no najčešći oblik komuniciranja je elektronička pošta (60 %). Veliki postotak novinara smatra komunikaciju putem društvenih mreža pozitivnom ili neutralnom za novinarski rad (72,3 %), a čak 91,1 % novinara smatra da je korištenje neslužbenih kanala komunikacije prihvatljivo u novinarskom radu.
80 % ispitanika ocijenilo je da je za ukupnu otvorenost vlasti prema novinarima važno da najviši državni dužnosnici redovito održavaju konferencije za medije. Redovito održavanje konferencija najviše se očekuje od predsjednika Vlade (jednom tjedno), ministara i njihovih zamjenika (jednom tjedno ili svaka dva tjedna) te Predsjednice RH (jednom mjesečno).
Premda se, zbog djelomične izmjene anketnog upitnika, ne mogu povući direktne komparacije sa rezultatima istraživanja provedenog u lipnju 2014. godine, mogu se usporediti neki generalni istraživački zaključci.
Jedan od temeljnih problema koji se ponavlja u oba istraživanja je nejednak tretman u komunikaciji dužnosnika prema različitim medijima. Novinari su u oba istraživanja iskazali relativno zadovoljstvo službama za odnose s javnošću i istakli važnost izravne komunikacije i češćeg organiziranja redovitih konferencija za medije. No, bitna je razlika u tome što je kod ukupne ocjene vlasti Zorana Milanovića, ona ocjenjena otvorenijom od prethodne (53 %), dok je vlada Tihomira Oreškovića ocjenjena zatvorenijom od prethodne (57,8 %).
Istraživanje je organizirao i proveo Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Stručnu podršku pri izradi upitnika te obradi i interpretaciji podataka dale su doc. dr. sc. Helena Popović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Petra Rodik s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno metodom strukturiranog anketnog upitnika kojim su obuhvaćene osnovne dimenzije komunikacijskih odnosa državnih tijela i novinara/novinarki – piše u priopćenju HND.

Foto: Press

comment closed

>