Otvorena izložba slika Mersada Berbera ‘Sretni amalgam’
Piše: redakcija On 2 Ruj, 2016 At 09:05 AM | Categorized As Događanja, LifeStyle, Tech | With 0 Comments

Dubrovnik…

Sretni amalgamSinoć je u Galeriji Sebastian u Dubrovniku otvorena izložba slika Mersada Berbera pod nazivom ‘Sretni amalgam‘. Posjetitelje je pozdravio moderator izložbe Marko Kriste i u ime vlasnice galerije Andreje Dujić poželio svima dobrodošlicu, a povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Ivan Viđen predstavio je i približio rad Mersada Berbera. Prije samog svečanog otvorenja kao i poslije uvoda Ivana Viđena, posjetioci su mogli uživati uz ugodnu atmosferu za koju su se pobrinule violinistica Elvira Galioulline i klaviristica Helena Tomašković.
Na svečanom otvorenju bio je prisutan i Ensar Berber, sin Mersada Berbera koji je zaslužan za odabir i postav slika na samoj izložbi uz pomoć Ivana Viđena. Ensar je bio u društvu sa suprugom i malom kčerkicom. Naglasio je kako je on i njegova obitelj oduvijek bila veoma povezana sa Dubrovnikom te da se osjeća posebno što još jednom može predstaviti rad svog slavnog oca Mersada koji je baš u Dubrovniku volio raditi i provoditi trenutke svog slobodnog vremena. Također je istaknuo kako je njegov otac u Dubrovniku imao veliku inspiraciju za stvaranje mnogih umjetničkih djela. Nova velika retrospektiva Mersadovih slika bit će u Turskoj, u jednom od istanbulskih muzeja. Inače, za sve ljubitelje Berberovih slika, izložba u Galeriji Sebastian bit će otvorena do 29. rujna.
Sretni amalgamGodinu dana nakon posljednje održane Berberove dubrovačke izložbe pred Dubrovčanima i njihovim posjetiteljima izloženo je dvadeset slika koje predstavljaju njegovu najpoznatiju fazu. Ženski likovi nostalgičnog izgleda, konji, antički kipovi, stupovi, cvijeće…tu i tamo poneki nenametljivi dubrovački ili bosanski motiv, gotovo dekorativan, dovoljan da se zna gdje se nalazi(mo). Naravno, tu su i citati djela Vlaha Bukovca, slikara kojemu se Berber divio svrstavajući ga među svjetski velika slikarska imena kojima se nadahnjivao. Citati Bukovca (ili Velasqueza, Rembrandta, Ucella…) osim počasti koju im time neprestano daje, služe mu kao pomoć da ispripovijeda svoju konkretnu slikarsku priču. Osnova nekih od prikazanih ženskih likova je Flora, rimska božica proljeća, cvijeća i veselja, ali joj je Berber, oduzevši joj svojstvenu razigranost, ostavio samo likovnu pojavnost koju je zaodjenuo u prevladavajući nostalgičan dojam. Na jednoj je slici i umjetnik osobno snažno prisutan kroz autoportret, podsjećajući nas da ga fizički nažalost više nema među nama.
Njegove najpoznatije slike, pa tako i ove izložene, rijetko se bave samo jednim prizorom. Prizore autor najčešće smješta jedan uz drugoga ili jedan iznad drugoga; mnogi su od njih i fragmentirani i s puno detalja. Kako je bogat u prizorima, tako ne štedi ni s upotrijebljenim materijalima (drvo, platno, papir) i formatima (od malih do velikih). U izvedbi se na prvi pogled prepoznaje vrstan crtač, što nas prisjeća da je Berber završio i poslijediplomski studij grafike, a oni koji su ga dobro poznavali svjedoče da je stvarao s lakoćom. Kao postklasicist ne krije svoje nadahnuće tradicijom i povijesnim reminiscencijama na spomenute velike umjetnike, ali ipak prvenstveno na one kulture (antička, bizantska, islamska) koje su imale ulogu u bosanskoj i balkanskoj povijesti.

Foto: Vladimir Stojićević, Marko Kriste – Press

comment closed

>