fbpx

Izložba Titanic – Carpathia u Szegedinu

Izložba Titanic Carpathia

Otto Fogas i Zlatko Komadina

– Ovo najbolji početak kulturne suradnje između dvije regije koje imaju puno toga zajedničkog. Rijeka je nekada bila izlazna luka Mađarske, a s obzirom na povoljan geostrateški položaj, trebala bi postati i jedna od glavnih luka Europe – rekao je župan Zlatko Komadina.
Nakon muzeja u poljskoj luci Szczecin, na inicijativu i u organizaciji Primorsko – goranske županije, ‘Titanic – Carpathia‘ – izložba Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, ‘doplovila’ je i do Szegedina, u muzej Ferenc Mora.
Izložbu je otvorio Zlatko Komadina u društvu županice prijateljske regije Čongrad, Anne Magyar koja je zahvalila Primorsko – goranskoj županiji što je omogućila da se izložba sljedeća tri mjeseca može pogledati i u Mađarskoj. Posebno zato što upravo u Szegedu članovi hrvatske manjine aktivni u kulturnom i političkom životu grada i regije.
Izložba Titanic – Carpathia izazvala je velik interes medija i stanovnika. Kustosi Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, autor izložbe, Nikša Mendeš, Tea Perinčić, Ivana Šarić Žic i Ivo Mileusnić, bili su u središtu pozornosti mađarskih medija  objašnjavajući priču o pojasu sa Titanika, ali i vezu Rijeke i Szegeda. Naime, krajem 19. stoljeća Rijeka je zajedno s drugim  europskim metropolama (Pariz,London) financijski pomogla obnovu poplavljenog Szegeda tako da danas u tom gradu možete prošetati ulicom koja nosi naziv Fiume.
Titanic CarpathiaPodsjećamo, izložba Titanic – Carpathia postavljena je povodom obilježavanja 100 godina od pomorske tragedije potonuća broda Titanik. Prikazuje događanja  prije i nakon potonuća ovoga broda, a donosi i kratku povijest riječke luke na prijelazu stoljeća, povijesnu građu o svim brodovima, kao i opis same nesreće te osobna iskustva preživjelih hrvatskih putnika i članova posade obaju brodova. Posjetitelji mogu vidjeti razne predmete, dokumente i razglednice vezane uz ovaj događaj. Centralni eksponat izložbe jest pojas s Titanica kojeg je konobar s Carpathie, Josip Car donio kući, te darovao muzeju. Riječ je o jedinom prsluku s Titanica u Europi, jednom od pet preostalih u svijetu, koji se čuvaju u svjetskim muzejima.
Putnički brod Carpathia bio u vlasništvu britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je još 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka – New York, s  preko sedamdeset Hrvata članova posade koji su u akciji spašavanja uspjeli iz Atlantika izvući iscrpljene preživjele putnike i posadu broda Titanic.  Od 2209 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 712. Poginulo ih je ili se utopilo  1495. Među stradalima bilo je i 27 Hrvata.  Spašavajući brodolomce s Titanica, Josip Car spasio i dio Titanica. Svome je gradu darovao spasilački prsluk – svjedočanstvo stradanja 1495 putnika u hladnom oceanu. Prsluk je spomen na junake s broda Carpathia, ali i izravna poveznica brodova Titanic i Carpathia s Rijekom.