Izazov moderne: Svakom dobu njegova umjetnost, a svakoj umjetnosti njezina sloboda
Piše: redakcija On 12 velj., 2017 At 11:33 AM | Categorized As Branka Vučetić Atletić, Kolumne, LifeStyle, Moda, Naslovnica, Vijesti | With 0 Comments

Izložba…

Piše: Branka Vučetić Atletić

Izazov moderne,

Vlaho Bukovac, Sredina ljeta, 1903

Trebamo li poticati posjet galerijama i izložbama?

U vrijeme brzih i lako dostupnih informacija postavlja se pitanje je li uopće važno odlaziti u galerije i obilaziti izložbe i gledati muzejske eksponate. Ako bi pažljivo pročitali i dobro promislili što znači čuveni slogan na zgradi bečke secesije ‘Svakom dobu njegova umjetnost, a svakoj umjetnosti njezina sloboda’ bilo bi svima jasno koliko je važna kultura i promicanje kulturnog dobra.
U galeriji Klovićevi dvori otvorena je izložba pod nazivom ‘Izazov moderne‘ gdje su istodobno predstavljena djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture, arhitekture i primijenjene umjetnosti.
Ova neprocjenjiva izložba privukla je na otvorenje velik broj uzvanika od kojih većina odavno poznaje izložena djela Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića kao i Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla. Njihovi radovi svaki puta neizostavno potiču ushićenje kao potvrdu trajne vrijednosti. Ona je potrebna upravo ovom našem vremenu gdje se vrijednost mjeri količinom brzih pogleda na društvenim mrežama.

Gustav Klimt, Prijateljice, Izazov moderne

Gustav Klimt, Prijateljice (sestre )

Gotovo je nemoguće stvarati nove vrijednosti bez čvrstih temelja koji imaju cjelovit sadržaj i zato te vrijednosti zovemo kulturno blago.
Danas je važno više no ikad poticati mlade da gledaju, ali i da vide i nauče kako je Zagreb još 1900. godine imao slikare, kipare arhitekte koji su stvarali trajne vrijednosti.
Izložba ‘Izazov moderne’ povlači paralelu između Zagreba i Beča te pokazuje kako je Zagreb s jednakom strašću kao i Beč gradio secesijske zgrade, prihvatio modernu u slikarstvu i stvorio bezvremenskog Mešetovića, Bukovca, Krizmana, Slavu Raškaj.
Današnja ‘umjetnička sloboda’ je stvaranje količine, a trajna vrijednost pretvorila se u broj klikova na društvenim mrežama. Čak se i posjet galerijama mjeri u broju objavljenih selfija pokraj poznatih eksponata. Takve objave postaju važan dokazni materijal prisutnosti pojedinca na otvorenjima ili ciljanoj posjeti.
Nije potrebno okretati kazaljke unatrag i vraćati se u prošlost, ali je dobro i nakon gužve koja se stvorila u vrijeme otvorenja ove izložbe ponovo otvoriti vrata galerije i pažljivo promatrati zanosna tijela nagih žena na slikarskom platnu koja nimalo ne nalikuju Instagram djevojkama.

Robert Auer, Izazov moderne

Robert Auer, Portret gospođe A. (Leopoldina Schmidt-Auer)

Pogledati secesijske zgrade i vidjeti svu ljepotu i sklad arhitekture čiju gradnju su financirali liječnici i bogati trgovci, kao što je zgrada Klaićeve bolnice. Te zgrade nimalo nisu nalik današnjima, od plastike i stakla koje financiraju profiteri.
Važno je spoznati da su tada žene bile i glumice i dame i da je Zagreb bio ukorak s razvijenim gradovima tadašnje Austrougarske države.
Galerije i muzeje treba posjećivati jer nam pružaju mogućnost da spoznamo gdje smo bili u prošlosti i kamo bi trebali ići u budućnosti. Tijekom povijesti, umjetnost je bilježila sve dobro i sve loše. Zbir svega nalazi se u galerijama, muzejima, crkvama. Ako se s vremena na vrijeme ne podsjetimo na te vrijednosti, prijeti nam opasnost da će sva vrijednost postati hologram gdje samo jednim stiskom dugmeta može nestati virtualna stvarnost. Pri tome ostaje pitanje tko će tim dugmetom upravljati.

Foto: Press
Piše: Branka Vučetić Atletić

comment closed