Fashion.hr…
Piše: Branka Vučetić Atletić – Modni osvrt
Kad je riječ o dizajnu, bez obzira radi li se o dizajnu odjeće, nakita ili pak o produkt dizajnu moramo biti upoznati s osnovnim pravilima kreiranja i projektiranja predmeta.
Za sve koji se bave područjem dizajna važno je poznavanje boja, forme i proporcije. U dizajnu jedno bez drugog ne može. Ostaje upitno koliko je znanje iz tog područja primijenjeno u kolekcijama koje smo vidjeli na revijama Fashion. hr.
U Hrvatskoj je preuzet model prikazivanja novih kolekcija dva puta godišnje. S pravo se pitamo je li to opravdano. Koliko jedan dizajner može biti iz sezone u sezonu kreativan da nas baš svaki puta oduševi ili iznenadi. Nažalost u tome i jest problem što sve manje vidimo dobre modele koje odišu svježinom.
Za modele na pisti nema oprosta
Dizajneri su pod stalnim pritiskom u traženju uvijek novih ideja. To je zahtjevan posao, tim više što su hrvatski dizajneri u većini ‘one man band’. Od tkanine, zatvarača, tehnologije i dizajna sve do marketinga, PR -a, i prodaje, uglavnom sve te poslove sami obavljaju .
To je svakako opravdan razlog zašto u svakoj sezoni nisu briljantni.
Nažalost takvo opravdanje i zamor nikoga ne interesira. Kad modeli stanu na pistu i postanu predmet koji ocjenjuje i publika i modna kritika tu oprosta nema.
Zamor tijekom četiri večeri
Tijekom četiri večeri osjetio se dizajnerski zamor. Greške nisu bile samo kad je pitanje inovativnog. One su bile vidljive i u području osnova dizajna, kao što je boja, forma i proporcija. To je razlog da smo mogli vidjeti preuske hlače i haljine, prekratke sakoe, previše rezanih dijelova na odjeći, kao i neproporcionalne odnose širina i dužina. Osjetio se i veliki nedostatak stilista, koje bi dizajneri obavezno trebali uključiti u svoj rad. Bilo je tu i neinovativnih krojeva večernjih haljina i tehnološki nedorađenih odjevnih predmeta kao i nepravilno korištenih tkanina. Kad je pitanje forme preporuka većine dizajnera su tkanine i modeli koji su usko pripijeni uz tijelo. Tako dizajnirana odjeća otvara pitanje: “Koliko ima okrutnosti u novim vrstama tkanina, i pletiva?”
U stalnoj borbi za modernim izgledom teško je prevariti majku prirodu. Nešto genetike, ponešto prekomjernog unosa kalorija i rezultat je nemogućnost nošenja odjeće od tanina koje otkrivaju, naglašavaju baš svaku pojedinost i nepravilnost na našem tijelu. Tim više trebalo bi dobro proučiti teoriju forme, potom savladati tekstilnu tehnologiju, pa se upustiti u kreiranje. Tijekom četiri večeri vidjeli smo kolekcije hrvatskih dizajnera. Neki bi sami trebali napraviti kritički osvrt s ciljem ima li smisla pokazati modele ili je bolje propustiti sezonu i napraviti nešto pošteno za iduću.
Presjekom kroz modnu prezentaciju Fashion.hr možemo zaključiti kako je Aleksandra Dojčinović u kontinuitetu dobro upravlja bojom i formom. Smišljeno je pronašla nišu između kreativnog i komercijalnog. Dobro je pronašla omjer svjetline odjevnih predmeta i akcenta modnih dodataka, pa tako dobila skladnu kolekciju. Napredovala je i u formi jer se oslobodila nepotrebnih dodatka. Koristeći inspiraciju odjevnih predmeta tridesetih gdje je struk kada je pitanje konstitucije tijela na prirodnoj liniji dobro uspostavila proporcije.
Kristina Burja i njezina modna marka Krie design donijela je svježinu. Odlična kombinaciji svile i kože, izvrsno postavljena proporcija gornjih i donjih dijelova odjeće, kao i pravilno korištene teksture prozirno-neprozirno doprinijele su da kolekcija izgleda zanimljivo. Imajući kontinuitet u bijelom kao i tkanine s uzorkom kolekcija je imala pravilan ritam.
Ana Maria Ricov
Ana Maria Ricov pokazala je da poznaje proporciju, no višekratno pokazivanje sličnih modela dovelo je do monotonosti.
Marina Design
Modeli Marine Design odisali su profinjenošću. Odabirom prirodnih tkanina pokazala je kako iskoristiti njihovu teksturu. Punoća u kombinaciji s prozirnim dala je modelima znalački postavljen kontrast koji je dodatno zaživio izborom volumen i odnosa dužina i širina. Pokazala je kako se koristi akcent u stvaranju dobrog dizajna tako što je odabrala nakit dizajnerice Marije Ivanković koji je na svakom modelu bio pravilno postavljen.
Za Zorana Aragovića sigurna je preporuka koja glasi: “Želite li upariti tri ili četiri različita uzorka ili različite teksture ne činite to nikada sami. Savjet potražite kod Zorana.“
On je vjeran zaljubljenik u boje i dezene. Ta ljubav povezana je i znanjem koje tako odlučno i hrabro koristi pa se unutar svojih kreacija, provokativno igra materijalima i formom.
Mogli bi zaključiti u pozitivnom kontekstu da su poneki modeli ‘na rubu pameti’. Takvu moć imaju oni koji nisu opterećeni konvencionalnim, ali koji točno znaju gdje i kada staviti točkice i kako postaviti kockasti uzorak u predimenzionirane volane. Za odjenut tu vrstu odjeće također je važno posjedovati osobnost, a ne imati trendovski apetit.
Kad je pitanje znanja svakako treba izdvojiti Branku Donassy. Kreatorica koja je uspješno spojila dugogodišnje iskustvo, znanje i stvaralački kontinuitet. U stalnoj potrazi za novim formama vješto koristi jednobojne vunene tkanine, organdi i filc. Nepogrješiva je u domeni gdje većina griješi, a to je pozicije reza i omjer veličina.
Kao dobar akcent koristila je plavu boju na neobičnim oblicima torbi.
IK studio
U kroničnom nedostatku dobrog dizajna muške odjeće pozitivno je što je Ivica Klarić ostao vjeran kreiranju odjeće za muškarce koja je u svojem pristupu klasična, a ipak drugačija. Kolekcija je imala tonsku ujednačenost, dok je forma bila razigrana. Odlično je iskoristio elemente koji su tipični za jeans hlače kao što je oblik džepa, dupli prošivi, pasica, i kombinacija dviju tkanina. Nije odolio izazovu te se poigrao s nekoliko ženskih odjevnih komada odjeće i izvrsno iskoristio formu muškog sakoa na ženskom tijelu. Ženskim hlačama šarmantno je dodao ‘mušku notu’ koja je bila vidljiva u detaljima kao što su paspul džepovi s poklopcima na stražnjem dijelu hlača.
Robert Sever
Ove je sezone potražio inspiraciju u formi dvadesetih gdje je silueta ležernija, a tkanine svjetlucave. Uporabom perla, resica i rukom nazivanih elemenata kao što su kićanke želio je naglasiti glamur i ženstvenost.
Sever izvrsno barata bojama i to je njegov glavni adut. On unutar modela zna naglasiti i smiriti, no kad je pitanje kontinuiteta forme i nekih modnih dodataka znaju se dogoditi omaške.
Katica Topčić
Veliki dio posla odradila je ekipa frizera pod vodstvom Katice Topčić.
Da je frizura važan element u općem dojmu uvjerili smo se tijekom svih večeri modne prezentacije.
Osim tehnički dobro odrađenih frizura, svakako su se isticale i one kreativne za Aleksandru Dojčinović turbani od kose, frizure velikog volumena koje podsjećaju na izgled kose sedamdesetih tako zvane ‘mikrofonke’ , a izrađene su za kolekciju Marine Design. Neobične kreacije neo punka za Zorana Aragovića koje je osmislila sama Katica Topčić, kao i popularne ležerne pletenice postavljene na potiljak za Ivicu Skoka te cijeli niz naizgled jednostavnijih oblika koji su pristajali uz kolekcije svakog autora.
Modna kritika mora imati svoje mjesto
I za kraj bilo bi dobro da modna kritika ima svoje mjesto na modnim zbivanjima, kako u publici tako i u medijskom prostoru.
Stručni osvrt samo može biti poticajan da se stvara dobro i novo, a za to je poželjna svijest o vrednovanju svega napisanog. Dobro bi bilo saznanje tko, kad i gdje zauzima svoje pravo mjesto u modnom svijetu.
Foto: Zvonimir Atletić
Fotogalerija: Kristina Burja [nggallery id=394]
Fotogalerija: Ana Maria Ricov [nggallery id=391]
Fotogalerija: Marina Design [nggallery id=395]
Fotogalerija: Zoran Aragović [nggallery id=397]
Fotogalerija: Branka Donassy [nggallery id=392]
Fotogalerija: IK Studio [nggallery id=393]
Fotogalerija: Robert Sever [nggallery id=396]
Fotogalerija: Aleksandra Dojčinović
