Novogodišnji koncert: Ispraćaj stare godine
Piše: redakcija On 27 Pro, 2016 At 01:24 PM | Categorized As Naslovnica, Vijesti | With 0 Comments

Split…

Novogodišnji koncertOrkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split tradicionalno će kalendarsku godinu zaključiti 28, 29. i 30. prosinca 2016. godine izvedbama Novogodišnjeg koncerta kojim će ravnati Nada Matošević Orešković, a kao solisti nastupit će flautistica Andrea Jelavić i klarinetist Ante Jelinčić. Na programu su skladbe von Webera, Bizeta, te rodonačelnika bečke valcera von Suppéa i kralja bečkih valcer Johanna Straussa mlađeg.
Tek u devetnaestom stoljeću valcer ulazi u koncertnu glazbenu literaturu, a prvo takvo djelo skladba je vodećeg njemačkog romantičara Carla Marije von Webera (1786 – 1826). Poziv na ples op. 65 skladana za klavir 1819. godine, prva je skladba u kojoj valcer postaje temom kompozicije namijenjene koncertnoj pozornici. Premda skladba nije pisana za ples, ona je apoteoza valceru i sastoji se od niza zanosnih melodija u ritmu valcera. Orkestraciju skladbe načinio je 1841. godine Hector Berlioz, veliki obožavatelj Weberovih djela. U orkestralnoj verziji skladba postaje popularnija nego u izvornoj za klavir. Carl Maria von Weber tvorac je niza povijesno važnih solističkih skladbi za klarinet, koje i danas čine omiljen dio klarinetističkoga repertoara. Ovaj Concertino za klarinet u Es-duru op. 26 skladao je navodno za samo tri dana 1811.
Novogodišnji koncertCarmen Georgesa Bizeta (1838 – 1875) ima mjesto u vrhu opernog repertoara i zapadnjačkog glazbenog nasljeđa općenito. Obrade opernih ulomaka i arija u virtuoznim solističkim kompozicijama bile su uobičajene u 19. stoljeću. Bizetova Carmen od nastanka je obrađivana u skladbama raznih skladatelja. Možda je najpoznatija. Jedna od ovih virtuoznih inačica Bizetovih melodija je Carmen Fantazija za flautu i orkestar flautista i skladatelja Françoisa Bornea (1840 – 1920), eksperta tehničkih mogućnosti flaute, koji Bizetove melodije vješto pretvara u virtuozne kaskade flaute, dajući fatalističnoj atmosferi Carmen zaigranu i svijetlu kvalitetu.
Franz von Suppé (1819 – 1895) rođen na splitskom Lučcu, jedan je od najpoznatijih operetnih skladatelja Austrougarske monarhije. Prisiljen u ranim šezdesetim godinama 19. stoljeća natjecati se s nezadrživom popularnošću francuskih opereta, osobito Offenbachovih, koje su redovito bile prvo predstavljane u Beču. Lijepa Galatea (Die schöne Galathée) opereta u dva čina, jedan je od prvih i najvećih njegovih uspješnih odgovora prevlasti francuskog operetnog stila. Nakon berlinske premijere 1863, predstavljena je u narednim godinama i publici Londona i New Yorka, da bi kasnije život nastavila ponajviše zahvaljujući koncertno izvođenoj uvertiri, čija popularnost nije presahla ni danas.
Johann Strauss mlađi (1825 – 1899), na tronu bečkog valcera naslijedio je oca Johanna starijeg. Njegove poletne i inventivne melodije, sjajne orkestracije i poticajna tempa unose novu svježinu u plesnu glazbu. Im Krapfenwald’l op. 336 (U šumama Krapfena) polka je čija glazba priziva ozračje šuma u okolici Beča Brza polka Par force op. 308 (Silom) silovitog protoka, skladana je za bal pod maskama u carskoj palači Hofburg u Beču tijekom karnevalske sezone 1866. Valcer Künstlerleben op. 316 (Život umjetnika) uz valcer Na lijepom plavom Dunavu jedan je od najglasovitijih bečkih valcera. Nakon poraza u austrijsko-pruskom ratu 1866, depresivno raspoloženje Bečana uspijevaju naredne sezone popraviti braća Strauss svojim novim valcerima. 18. veljače 1867, samo tri večeri nakon što je prvi put predstavljen valcer Na lijepom plavom Dunavu, Johann Strauss mlađi Bečanima predstavlja valcer Život umjetnika, koji po sličnom obrascu donosi niz melankoličnih zamišljenih melodija u izmjeni sa živahnim brzim odjeljcima, svjedočeći o neobičnom bogatstvu nadahnuća koje je Johann Strauss uvijek iznova uspijevao iznaći u formi valcera. Brza polka Leichtes Blut op. 319 (Laka krv), još je jedan hit Johanna Straussa, ispunjen nizom privlačnih tema, nastao iste te 1867. godine, dok je slavna Tritsch-Tratsch Polka op. 214 nastala godinama ranije, 1858., nakon uspješne sezone u Rusiji gdje je Strauss nastupao u Pavlovsku i Sankt Peterburgu. Ova polka zanimljivog imena odnosi se kako neki nagađaju na bečku strast za ogovaranjem, “tračanjem“. Raspoloženje i ove polke je poletno, uskovitlano i puno glazbene duhovitosti.

Foto: Press – Novogodišnji koncert

comment closed

>