Slučaj Plitvice: Novosel: Upitno je ispunjavanje zahtjeva UNESCO-a
Piše: Gordana Malašić Lazić On 22 Srp, 2016 At 06:18 PM | Categorized As Intervju, Naslovnica, Vijesti | With 0 Comments

Ekskluzivno…

“Četiri su ključna zahtjeva: moratorij na gradnju na području NP Plitvička jezera, uključivanje Javne ustanove NP Plitvička jezera u postupak donošenja građevinskih dozvola, izrada Strateške ocjene utjecaja na okoliš za prostorni plan te da Republika Hrvatska zatraži reaktivni monitoring nad svjetskim dobrom”

Anđelko NovoselAnđelko Novosel, v.d. ravnatelja Plitvičkih jezera, nedavno je otkrio javnosti kako je iz UNESCO-a došlo upozorenje da bi se Plitvice mogle skinuti s popisa zaštićene svjetske baštine. U ekskluzivnom razgovoru za portal Scena.hr Novosel govori o tom problemu i posljedicama te objašnjava koje zahtjeve Hrvatska mora ispuniti i koji su rokovi za ispunjenje tih zahtjeva.

Scena: UNESCO bi Plitvice mogao skinuti s popisa zaštićene svjetske baštine. Kad ste dobili to upozorenje ?
Na zahtjev Komisije za svjetsku baštinu UNESCO-a u ožujku ove godine resorno Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode podnijelo je Izvješće o stanju zaštićenog područja (SOC – State of Conservation Report). Temeljem izvješća Komisija za svjetsku baštinu pripremila je vlastito izvješće i prijedlog odluke koju je objavila na stranicama UNESCO-a krajem lipnja.

Scena: Koje su zamjerke UNESCO-a?
U izvješću Komisije izražava se zabrinutost za vodni sustav i sedrene barijere Plitvičkih jezera koje su prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine opisane kao iznimna univerzalna vrijednost (Outstanding Universal Value) i svjetsko dobro. Komisija ocjenjuje kako prekomjerna gradnja i nepovoljan prostorni plan negativno utječu na svjetsko dobro. Stoga je u prijedlogu odluke Komisija iznijela paket zahtjeva prema Republici Hrvatskoj kao državi članici. Četiri su ključna zahtjeva: moratorij na gradnju na području NP Plitvička jezera, uključivanje Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera u postupak donošenja građevinskih dozvola (JU je bila stranka u postupku međutim izbačena je 2013. godine), izrada Strateške ocjene utjecaja na okoliš za prostorni plan te da Republika Hrvatska zatraži reaktivni monitoring nad svjetskim dobrom.

Scena: Kazali ste da su neki od problema prevelika posjećenost i prekomjerna izgradnja. Kako to utječe na očuvanje biljnih i životinjskih vrsta te na geološki sustav Plitvičkih jezera?
Anđelko Novosel, PlitviceSvaka prisutnost čovjeka u zaštićenoj prirodni izaziva stanovite promjene. Temeljno pitanje je koliki utjecaj tj. kolika promjena je prihvatljiva. Da bi se utjecaj čovjeka sveo na najmanju mogući mjeru rade se planovi upravljanja i specifični akcijski planovi kojima se propisuju mjere i ciljevi. U smislu gospodarskog razvoja svakome tko upravlja zaštićenim prostorom cilj je postići održivi razvitak i posjećivanje. To se prvenstveno odnosi na lokalno stanovništvo koje u dijelovima zaštićenog područja živi već stoljećima. Danas, tradicionalan način života i gospodarenja tj. ekološka poljoprivredna proizvodnja i tradicionalni obrti jesu iznimna komparativna prednost i moraju biti preduvjet za seoski turizam. Jedna od važnih uloga Javne ustanove, koja upravlja zaštićenom prirodom, je osigurati preduvjete za održivi razvitak. Jedna od mjera je zonacija prostora kojim se određuju aktivnosti. Za razliku od zona stroge zaštitite gdje nisu dopuštene ljudske aktivnosti i gdje se osiguravaju neometani prirodni procesi (što je propisano brojnim pravnim aktima), u zoni aktivne zaštite, ne samo da je dopušteno, već je poželjno tradicionalno poljodjelstvo tj. pašarenje jer jedino ono može očuvati bioraznolikost travnjačkih površina. Bilo kakvi drugi oblici gospodarskog razvoja naročito intenzivnog, koji se danas nameću Javnoj ustanovi, naprosto nisu prihvatljivi. Na području Nacionalnog parka gradnja mora biti primjerena statusu područja. Kriteriji izdavanja građevinskih dozvola trebali bi biti jednoznačni i jasni te istovjetni za sve korisnike prostora kao što su bili od 1949. do 2008. godine. Stanovite povlastice trebale bi biti rezervirane za lokalno stanovništvo jer ono čini nerazdvojiv dio prostora kojim Javna ustanova upravlja.
U geološkom tj. hidrogeološkom smislu važno je naglasiti da se jezerski sustav ne štiti samo uz i na jezerima već je cilj aktivno štititi cjelokupno slivno područje koje obuhvaća približno 80 posto površine Nacionalnog parka. Krški krajobraz je poseban upravo zato što glavnina voda otječe podzemljem, uglavnom koncentrirano duž pukotinske i kanalske sustave koje je voda sama oblikovala i izvire točkasto na krškim izvorima. Pri tome su brzine otjecanja relativno brze, a mogućnost samopročišćavanja je vrlo mala  za razliku od podzemnih voda u aluvijalnim područjima gdje voda otječe vrlo sporo kroz sitnozrnate sedimente pijesak ili šljunak koji često imaju ulogu prirodnih filtera. Upravo stoga su krške podzemne vode ranjive i s posebnom pažnjom je nužno štititi ih i planirati razvoj. Jedan od važnih kriterija pri definiranju zona naselja tijekom izrade Stručne podloge, koju je za potrebe izrade prostornog plana izradio Državni zavod za zaštitu prirode kao krovna strukovna institucija, bio je položaj naselja u odnosu na sliv. Nažalost, primjedbe Javne ustanove i DZZP-a tijekom izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja NP Plitvička jezera nisu uvažene.

Scena: Na koji način se to može riješiti?
Kao što sam ranije naglasio Komisija za svjetsku baštinu zatražit će od Republike Hrvatske provedbu paketa zahtjeva. Svi navedeni zahtjevi jesu osnova za rješavanja pitanja ugroženosti statusa Nacionalnog  parka. Da su pravovremeno provođene strateške mjere definirane planom upravljanja poput akcijskog plana posjećivanja, u vrijeme kad prostor Parka još nje bio zahvaćen graditeljskom euforijom i masovnim posjećivanjem, kad je broj posjetitelja bio oko pola milijuna godišnje, tada ne bismo doveli prostor u nezavidno stanje.

Scena: Ima li Hrvatska dovoljno vremena da ispuni te zahtjeve?
Anđelko Novosel, PlitvicePostupak brisanja svjetskog dobra s liste svjetske baštine je dugotrajan proces u kojem Komisija za svjetsku baštinu propisuje mjere, ali daje i vremena državi članici da iste provede. U slučaju NP Plitvička jezera rok za ispunjenjem prvog paketa zahtjeva vrlo je kratak. Republika Hrvatska treba ispuniti zahtjeve do početka veljače 2017. godine. Važno je naglasiti da je nacionalni strateški i javni interes Republike Hrvatske da jedino zaštićeno područje upisano na listu svjetske prirode baštine zadrži status u punom smislu te riječi i da se napravi oštar zaokret u upravljanju prirodnim dobrom. U ovome trenutku postaje upitno ispunjavanje zahtjeva jer je dio u domeni Vlade i Sabora Republike Hrvatske. Stručni timovi će svakako pripremiti podloge i ispuniti preduvjete za ispunjavanje zahtjeva. Iduća odluka uslijedit će nakon provedenog reaktivnog monitoringa i nakon iduće sjednice Komisije za svjetsku baštinu 2017. godine.

Scena: Na koji način je moguće zadovoljiti turističke zahtjeve i očuvanje Plitvičkih jezera?
Nacionali park Plitvička jezera danas je suočen s masovnim jednodnevnim posjećivanjem što nije u skladu s načelima upravljanja zaštićenim područjima.  Jedan od važnih ciljeva budućeg akcijskog plana upravljanja posjetiteljima svakako će biti transformacija masovnog u stacionarno održivo posjećivanje kao i odnos turizma i zaštite prirode. Turizam mora biti u funkciji zaštite prirode. Nažalost, danas imamo obrnuto stanje. Nacionalni park Plitvička jezera svojim statusom zaslužuje postati mjesto za višednevni odmor. Osim toga u okruženju se nalazi niz drugih zaštićenih područja koja mogu, kroz održivi razvoj, ostvariti benefit od Plitvičkih jezera. Javna ustanova priprema nekoliko razvojnih projekata koji će uključivati zaštićena područja u Lici.  A jedan od važnih ciljeva u predstojećim godinama je intenzivirati fundamentalna prirodoslovna istraživanja u krškim ekosustavima čija postignuća mogu biti na dobrobit široj regiji i znanstvenoj zajednici.

Scena: Sve je veći broj nesreća u NP Plitvička jezera.
Nažalost, broj nesreća povezan je sa strukturom i brojem posjetitelja. Nacionalni park Plitvička jezera je zaštićena priroda u kojoj se nastoje očuvati njezina izvornost i prirodni procesi. Posjet prirodi zahtjeva stanovito znanje i pripremljenost. Na informativnim pločama i ulaznicama jasno je naznačeno što nije dopušteno na području Nacionalnog parka. Mnoga su ograničenja propisana zbog sigurnosti posjetitelja. Unatoč tome, neodgovorni posjetitelji ignoriraju zabrane i tada dolazi do stradavanja. U ljetnim mjesecima kad je broj posjetitelja najveći i kad bilježimo najviše kršenja propisa jesu i najveće gužve na stazama i mostovima. Tada je prisutnost čuvara prirode iznimno otežana. To je kao da redar želi doći do središnjeg dijela stadiona na kojem se održava atraktivan koncert. Upravo je zato jedino učinkovito rješenje jesu mjere iz budućeg plana upravljanja posjetiteljima, čijom provedbom će se prvenstveno utjecati na sigurnost i zadovoljstvo posjetitelja kao i na očuvanje prirode.

Scena: Hoćete li zbog toga uvesti neke zabrane?
Općenito, Nacionalni parkovi propisuju niz zabrana kako bi zaštitili prirodu od utjecaja čovjeka. Mnoge zabrane su odavna poznate, a neke nove jesu posljedica tehnološkog napretka. Naš je park zabranio uporabu dronova jer negativno utječu na prirodne procese konkretno život ptica, a i mogu biti opasni za posjetitelje. Stanovit postotak posjetitelja dolaze iz tehnološki naprednih zemalja gdje su dronovi pristupačni. U slučaju NP Plitvičkih jezera možemo govoriti o zakonu velikih brojeva odnosno velikom broju posjetitelja koji bi vrlo rado koristili dronove. Gotovo je izvjesno da ćemo zabraniti tzv. selfie zbog kojih stradava sve više posjetitelja. Zabrana selfija postaje uobičajena u razvijenim zemljama, na mjestima gdje je za sigurno kretanje potrebna pažnja. Odjeću i obuću nemoguće je zabraniti već se mora upozoriti na prikladnu obuću koju valja nositi u prirodi u raznim vremenskim okolnostima. Isto tako posjetitelje se mora upozoriti na moguće posljedice zbog neprikladne obuće i odjeće.

Scena: Kazali ste da još nema akcijskog plana upravljanja posjetiteljima.
Anđelko Novosel, PlitvicePlanom upravljanja definirani su ciljevi upravljanja. Između ostalih ciljeva definirana je izrada studije prihvatnog kapaciteta. Radi se o nazivu koji proizlazi iz metoda koje su napuštene. Novija istraživanja na području posjećivanja zaštićenih područja i razvoja turizma upućuju na adaptivno upravljanje posjetiteljima, pa stoga danas koristimo naziv ‘plan upravljanja posjetiteljima’. Provedbeni planski dokument koji proizlazi iz Plana upravljanja kao strateškog dokumenta  je godišnji program zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka. Njime su detaljno opisane aktivnosti na godišnjoj razini. Između ostalih, gotovo deset godina se propisuje izrada studije prihvatnog kapaciteta. Unatoč nizu zahtjeva kojeg smo ja i kolege iz Službe zaštite upućivali odgovornim osobama koje odobravaju provedbu projekata, aktivnost nije odobrena niti je provedena. Izrada i provedba učinkovitog plana upravljanja posjetiteljima je značajan zaokret u politici upravljanja Nacionalnim parkom što nužno uvjetuje promjenu odnosa između dosadašnjih turističkih subjekata koji djeluju na području Nacionalnog parka.

Scena: Kazali ste i da je prostorni plan donesen mimo brojnih primjedbi koje uprava Parka upućuje lokalnim vlastima jer je veliki  interes investitora.
Poslovi gradnje i prostornog planiranja preusmjereni su 2005. godine s resornog Ministarstva na županijski Upravni odjel. Nakon toga raspisan je javni natječaj za odabir izrađivača Prostornog plana za područje posebnih obilježja Nacionalni park Plitvička jezera. Državni zavod za zaštitu prirode izradio je 2007. godine stručnu podlogu za potrebe izrade predmetnog prostornog plana. Od 2010. do 2013. godine provedene su tri javne rasprave o prijedlozima prostornog plana. Na sve tri javne rasprave Javna ustanova i Državni zavod za zaštitu prirode, kao krovna strukovna institucija, pripremili su opsežne primjedbe po točkama predloženih provedbenih odredbi Prostornog plana, međutim glavnina primjedbi nije prihvaćena i unatoč tome resorna Ministarstva dala su suglasnost na Prostorni plan čime su bili stečeni uvjeti za daljnju proceduru usvajanja. Temeljne primjedbe odnosile su se na neusklađenost plana s važećim zakonskim okvirom kao i s preuzetim međunarodnim obvezama. Potpuno je legitimno da investitori traže poslovne prilike, međutim postavlja se pitanje uravnoteženosti težnje investitora i javnog i nacionalnog interesa. U slučaju Nacionalnog parka Plitvička jezera ravnoteža je narušena i odgovornost prije svega leži na institucijama koje su dopustile prekomjernu gradnju pri čemu nisu sagledane dugoročne posljedice na koje je struka upozoravala.

Scena: Kako vi gledate na budućnost Plitvičkih jezera?
Nacionalni strateški i javni interes svih građana Republike Hrvatske je očuvati status Nacionalnog parka Plitvička jezera kao svjetskog dobra stoga sam uvjeren da će prevladati utjecaj struka koje će udovoljiti zahtjevima Komisije i time spriječiti vrlo neugodan diplomatski ‘udarac’ s jedne strane i neminovnu promjenu u politici upravljanja i posjećivanja.  Ukidanje statusa svjetske baštine nikome ne bi smio biti interes. Jedan od važnih ciljeva upravljanja je suradnja lokalnog stanovništva i Javne ustanove jer je upravo lokalno stanovništvo jamac za održivi razvoj i korištenje prostora kroz ekološku poljoprivrednu proizvodnju i tradicionalne obrte. Nažalost, primjenom politike masovnog posjećivanja i posljedično apartmanizacije, koncept održivog razvoja ozbiljno je narušen baš kao i međusobno povjerenje između lokalnog stanovništva i Javne ustanove. Biti će potrebno uložiti veliki napor da se ponovno stekne povjerenje i pokrenu projekti održivog ruralnog razvoja.

Scena: Politika i zaštita prirode…
Zaštita prirode je kompleksna multidisciplinarna znanost. Nažalost, nas se vrlo često percipira kao aktiviste koji neutemeljeno štitimo prirodu na uštrb razvoja. Ukoliko se takva percepcija ne promijeni i ne počnu uvažavati znanja i vještine koje posjeduju stručnjaci s područja zaštite prirode i ne učini se dovoljno da se smanji, ionako prevelik, utjecaj politike na upravljanje zaštićenim područjima, posljedice bi mogle biti veće.

Foto: Screenshot YouTube, np-plitvicka-jezera

comment closed

>