fbpx

D. Radaković: Tosca je priča o tiraniji, opsesiji i ljubavi

Premijera…

Vjerujem da će publika ostati bez daha, sigurna je sopranistica

Dragana RadakovićPremijera opere ‘Tosca‘, skladatelja Giacoma Puccinija, će se održati 30. listopada 2015. u 20 sati u HNK Osijek.
– Tosca je priča o tiraniji, opsesiji, o ljudima koji nastoje uspostaviti međusobne odnose u teškim okolnostima. To je priča o ljubavi i strasti, o ubojstvima i samoubojstvima, ona sva u akciji, ona je zapravo politički triler, a naglasak je na ljubavnoj priči. Dakle, ja moram uvjeriti publiku  da je Tosca strastvena diva, a istovremeno emotivna i osjetljiva žena. U svojoj karijeri ovo mi je šesta produkcija Tosce i uvijek su novi izazovi i novo čitanje – ispričala je sopranistica Dragana Radaković za portal Scena.hr. Kaže kako je zadovoljna timskim radom s Filipom Pavišićem i Ozrenom Prohićem.
– U radu s redateljem i dirigentom smo upravo izrađivali i potencirali odnose među likovima, emocije i interpretaciju teksta. Filip Pavišić i Ozren Prohić iz nas su izvukli maksimum. Vjerujem da će publika ostati bez daha – naglasila je Dragana. Dragana RadakovićRadnja opere Tosca odvija se unutar manje od dvadeset četiri sata: 14. i 15. lipnja 1800. Tad  se kod Marenga, predgrađa Alessandrije u Piemontu, jednoj od pokrajina sjeverne Italije zbila povijesna bitka Napoleonove i monarhističke vojske. U Rim je, međutim, prvo  pristigla pogrešna vijest: da su Francuzi poraženi. U prvome činu opere baš tu vijest donosi stari crkvenjak. Tek sredinom drugoga čina, odnosno već tijekom noći, Scarpiji javljaju da je pobijedio Napoleon. Treći čin događa se odmah u zoru tog lipanjskog jutra.

Giacomo Puccini
Nimalo začudno, veliki talijanski (slijedom šire baštinske logike i svjetski) skladatelj rođen u Lucci, 22. prosinca 1858. dijete je obitelji glazbenika, jedno od sedmero bučne i raspjevane djece mjesnog orguljaša i kapelnika od kojega je maleni, daroviti Giacomo i primio prvu glazbenu naobrazbu, potisak koji ga je usmjerio visoko. 1880. Puccini je skladao Misu u As-Duru i upisao na se na Konzervatorij u Milanu koji  uspješno je završio tri godine kasnije. Svoju prvu operu Le Villi skladao je 1884.. Operni je prvijenac iste godine praizveden u milanskome Teatro del Verme, a godinu dana kasnije i u La Scali popraćen blagonaklonošću kritike i oduševljenjem svekolike publike. Ponukan uspjehom prvog opernog koračaja mladoga skladatelja, nakladnik G. Ricordi otkupljuje prava na operu i naručuje novu. Nakon neuspjeha sljedeće opere, Edgara (1889.), Puccini prema romanu Abbéa Prévosta sklada operu Manon Lescaut koja je na praizvedbi u torinskome Teatro Regio naišla na dobar prijam publike i kritike. 1896. godina je skladateljeva uzleta i početka svjetske slave, uspjeha koji će ga nadživjeti, upisati u zlatnu knjigu najvećih talijanskih i svjetskih skladatelja (uz bok besmrtnome Verdiju): godina je to praizvedbe njegova remek-djela La Bohème, ploda izvrsne suradnje s libretistima G. Giacosom i L. Illicom, te s dirigentom A. Toscaninijem. Tosca (praizvedena u Rimu, 1900.) samo je pospješila njegovu slavu, dok je u La Scali praizvedena Madama Butterfly na praizvedbi (1904.) doživjela potpuni neuspjeh. Nastavak suradnje s velikim Toscaninijem u Metropolitenu, s operama Čedo Zapada (La fanciulla del West) 1910. i Triptihon (Il Trittico) 1918. popraćen je velikim uspjehom sada doista slavnog i bogatog skladatelja. Giacomo Puccini dušu je ispustio u Bruxellesu, 29. studenog 1924. prije negoli je uspio dovršiti svoju zvukovno iznimno raskošnu i dojmljivu operu Turandot koju do kraja uobličio je Franco Alfano, a koja posthumno je praizvedena 1926. u Scali, pod ravnanjem maestra Toscaninija. Uz iznimnu glazbenu darovitost, Puccini je imao i nepogrešiv osjećaj za zakonitosti tijeka dramske radnje koju u svojim operama podastire krajnje filmički, minuciozno kadrirano. Bio je izvanredan poznavatelj ženske psihologije, psihe koju postavlja u središte svojih opera. Njegove arije i dueti kojima umjesno prekida tijek same dramske radnje izrazito su melodični primjeri savršene ravnoteže riječi, glazbe i scene. Njegov orkestar nije samo glazbena potka zbivanjima na sceni, on izrasta u scenografiju, alatku kojom Puccini oslikava ugođaje mjesta radnje, emotivna stanja. Zbog svega navedenog, Puccini se s pravom smatra jednim od najvećih predstavnika talijanske opere.

Glazbena drama u tri čina
Prema istoimenoj drami Victoriena SARDOUA
libreto napisali Giuseppe GIACOSA i Luigi ILLICA
Dirigenti Filip Pavišić i Mladen Tutavac
Redatelj Ozren Prohić
Scenografkinja Dinka Jeričević
Kostimografkinja Mirjana Zagorec
Oblikovateljica rasvjete Vesna Kolarec

OSOBE
FLORIA TOSCA, poznata pjevačica Vesna Baljak, Mithra Mastropierro, Dragana Radaković, Sanja Toth
MARIO CAVARADOSSI, Domagoj Dorotić, Damir Fatović, Ladislav Vrgoč
BARUN SCARPIA, prefekt rimske policije Slobodan Cvetičanin, Dalibor Hanzalek
CESARE ANGELOTTI, nekadašnji konzul rimske Republike, Vlaho Ljutić, Filip Sever
CRKVENJAK Damir Baković, Vlaho Ljutić
SPOLETTA, Scarpijin agent Predrag Stojić, Ladislav Vrgoč
SCIARRONE, oružnik Krunoslav Tuma
TAMNIČAR Tomislav Horvat
PASTIR Ivana Medić

ZBOR I ORKESTAR HNK U OSIJEKU
SUDJELUJU ČLANOVI DJEČJEG ZBORA ZUMBIĆI

Zborovođa Ljubica Vuletić
Koncertni majstori Ioan Pauna i Igor Šimonji
Korepetitori Damir Šenk i Igor Valeri
Inspicijentica Irena Budak
Šaptačica Ema Bel
V. d. upravitelja Tehnike Davor Molnar
Voditeljica maskersko-vlasuljarske radionice Julka Seginj
Voditelj pozornice Mato Ivić
Voditelj rasvjete Tomislav Kobia
Voditelj tona Davorin Toth
Slikar izvođač Leon Landeka
Dekor i scenska oprema izrađeni u radionici HNK pod vodstvom Željka Jurića
Kostimi izrađeni u krojačkoj radionici HNK pod vodstvom Zvonka Majdiša

Foto: Dragana Radaković priv. album