Peticija: Stop širenju mržnje na internetu!
Piše: redakcija On 12 tra., 2017 At 01:32 PM | Categorized As Naslovnica, Televizija, Vijesti, Zanimljivosti | With 0 Comments

HND…

Nebojša Taraba, NovineNebojša Taraba, producent televizijske serije ‘Novine‘ i bivši novinar, krajem veljače pokrenuo je peticiju ‘Stop širenju mržnje na internetu!’. Peticija je u javnosti prošla gotovo pa neprimijećena. Tek je nekoliko portala pozvalo svoje čitatelje da je potpišu i time dodatno pritisnu državnu i pravosudnu vlast da počnu raditi svoj posao te počnu kažnjavati one koji pogodnosti apsolutne slobode interneta koriste za širenje govora mržnje.
Peticiju kojom se od Agencije za elektroničke medije traži da, temeljem zakonskih odredbi, postroži nadzor nad nakladnicima potpisalo je 136 ljudi, uglavnom novinara i glumaca te tek, barem javno, samo jedan političar – Goran Beus Richembergh – piše u priopćenju HND-a

Peticiju i priopćenje prenosimo u cijelosti:
Stop širenju mržnje– Posljednjih godina u javnom prostoru svjedočimo nevjerojatnom porastu svih oblika govora mržnje (temeljenih na nacionalnim, ideološkim, političkim, vjerskim, rasnim i rodnim principima). Glavne ‘tribine’ i izvori širenja mržnje i netolerancije postali su prostori predviđeni za komentare čitatelja na internetskim portalima i drugim elektroničkim publikacijama. Iako Zakon jasno zabranjuje i sankcionira takvo ponašanje u stvarnosti se ne događa ništa. Ovom peticijom od Agencije za elektroničke medije zahtijevamo da, temeljem Zakona, postroži nadzor nad nakladnicima, tamo gdje nadzorom utvrdi propuste primjeni zakonom predviđene sankcije i o tome odmah izvijesti javnost, a ukoliko se takva praksa nastavi (tri puta), nakladniku naloži trenutačno ukidanje mogućnosti ostavljanja komentara pod tekstove sve dok ne dokaže da je u stanju kontrolirati sadržaj istih. Tražimo da se vrijeme reakcije nakladnika na pojavu govora mržnje u komentarima pod tekstovima svede na maksimalnih 5 minuta, te da nakladnik softverski učini vidljivim točno vrijeme i datum unošenja svakog komentara pod objavljene tekstove. Ova peticija nikako nije usmjerena na ograničavanje i suzbijanje slobode izražavanja i gušenje medijskih sloboda. Naprotiv!“

Potaknuti odgovorne da reagiraju
Taraba se, kako je objasnio, odlučio na takvu društvenu akciju kako bi potaknuo odgovorne da reagiraju i da se, ako ne postoji drugi način, „natjera“ nakladnike da ukinu mogućnost komentiranja ako ga već nisu u stanju kontrolirati.
– Postoji li mogućnost da se nekakvim zakonskim rješenjem web nakladnicima naloži stroža kontrola te eventualno ukidanje komentara pod tekstovima na portalima? Toliko najcrnje socijalne patologije, mržnje po svim osnovama i svakog drugog gnoja doista nema nigdje na svijetu. Kakva je vrijednost toga? Nose li sa sobom išta osim sadržaja koji je u suprotnosti s Ustavom, sa ljudskim i božjim zakonima? – zapitao se Taraba na Facebooku.
Prije tri i pol godine u borbu s govorom mržnje krenuo je portal Net.hr. Kao jedan od najčitanijih u Hrvatskoj, Net.hr je bio u svakodnevnoj borbi s tisućama komentara spornog sadržaja, od kojih se čak 95 posto svelo na vrijeđanje. Budući da bi njihovo brisanje, kako kaže tadašnja glavna urednica Tomislava Sila, zahtijevalo angažiranje barem deset ljudi, a za što nije bilo novca, tadašnji direktor Ante Magzan odlučio je ukinuti takvu mogućnost.
– Odlučili smo zabraniti komentare i svjesno riskirati broj klikova, a time i čitanost. Pokazalo se, međutim, da je pad bio manji no što smo očekivali, no i da je bio velik, ne bismo žalili, odlučili smo ‘uložiti u higijenu’ – objašnjava Tomislava Sila.
Promjenom vlasnika, Net.hr se vratio staroj praksi i opet dopustio komentiranje, što je bila praksa Europapress holdinga. Barem za većinu tekstova, s obzirom na to da su neki kolumnisti imali povlašten status, pa je komentiranje njihovih tekstova bilo zabranjeno.
Praksa kakvu je na tržište hrvatskih portala uveo Net.hr nije se primila među ostalima, posebno ne među onim najčitanijim.
Tomislava Sila danas je glavna urednica portala N1info.com, gdje također posvećuju posebnu pažnju komentarima.
– Uveli smo filter, tako da se nijedan komentar ne može objaviti na portalu, a da ga mi ne pročitamo. Taj se model pokazao uspješan, mada uzima vremena. No opet, higijena je u pitanju – kaže Tomislava Sila.

Kontrolom se smanjuje govor mržnje
U istraživanju koje je prije nekoliko godina napravila agencija Hina pokazalo se da se kontrolom može smanjiti govor mržnje. Večernji list je tako znatno snizio broj hejtanja, ali nije ih se u potpunosti riješio. Problem je, naime, upravo u onome što je kazala Tomislava Sila: svako brisanje komentara ili zabrana njegove objave ruši čitanost, a rijetko koji nakladnik si danas to može ili želi priuštiti. Najlakše i najučinkovitije se pritom pozvati na demokratičnost i slobodu govora.
Stoga su pronašli kompromis, pa većina njih neko vrijeme tolerira korištenje vlastitog portala kao poligona za izljeve mržnje prema nacionalnim, rodnim, seksualnim manjinama, te upozorenjima pokušava spriječiti internetske huligane u takvoj raboti. Ako se ovi ogluše i nastave po starom, slijedi blokiranje ili privremeno ili trajno, čime se onemogućava daljnje komentiranje. Međutim, kako su društvene mreže prilično demokratične, nije problem napraviti novi status, pa opet po starom…
Ipak, da se nešto miče dokazuje optužnica protiv 27-godišnjaka koji je putem Facebooka prijetio smrću novinaru Borisu Dežuloviću koju nije podigao sam Dežulović, kao što su novinari do sada morali raditi ako su se željeli zaštiti, nego splitsko Općinsko državno odvjetništvo.
– Optuženi je 23. prosinca 2016. oko 4 sata ujutro putem svog Facebook profila, u nakani da kod oštećenika izazove osjećaj osobne ugroženosti i straha, napisao prijeteću poruku na Facebook profilu kluba gdje je u sklopu književne večeri trebao nastupiti Boris Dežulović. Poruku u kojoj okrivljenik vrijeđa Dežulovića i prijeti mu ubojstvom, voditeljica kluba je pokazala oštećeniku – navodi se u priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici DORH-a. Općinsko državno odvjetništvo to je okvalificiralo kao počinjenje kaznenog dijela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona. Predložilo je sudu izricanje uvjetne osude na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, tako da okrivljenik ne bi išao u zatvor ako u roku od godinu dana ne počini novo kazneno djelo.
Ako u Hrvatskoj i država i regulator tek sada polako otvaraju oči, u Europi se korak po korak situacija ipak mijenja. Još je u lipnju 2015. godine Europski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu Delfi prema kojoj je vodeći estonski portal zbog objave uvredljivih komentara kažnjen s 320 eura odštete. Sud u Strasbourgu odlučio je da je za komentare ispod teksta o razbijanju leda i promjeni trajektnih linija odgovoran nakladnik. Prozvana kompanija tražila je uklanjanje komentara, zbog čega je tužila portal Delfi. Estonski vrhovni sud dao im je za pravo, jer komercijalni portal mora imati kontrolu objave sadržaja.

Kazne
Još odlučniju borbu s govorom mržnje krajem ožujka najavila je Njemačka, koja je najavila donošenje zakona kojim će se žestoko kažnjavati takve objave na društvenim mrežama. Prijedlogom zakona predviđa se obaveza uklanjanja prijeteće ili klevetničke poruke. Ako se nakladnik ogluši na takav zahtjev, morat će platiti 50 milijuna eura kazne, a odgovorna osoba do pet milijuna eura.
– Ovaj nacrt zakona postavlja obvezujuće smjernice za način na koji se operatori društvenih mreža odnose prema pritužbama i obvezuje ih da brišu kriminalni sadržaj – kazao je njemački ministar pravosuđa Heiko Maas.
Njemačka već ima neke od najstrožih zakona o govoru mržnje koji pokrivaju difamaciju, klevetu, javno poticanje na zločine i prijetnje nasiljem, a poricanje holokausta i poticanje mržnje protiv manjina mogu počinitelju donijeti i zatvorsku kaznu prenio je Reuters, najavljujući njihovu prilagodbu digitalnom dobu.
Njemačka već ima kodeks kojim su Facebook, Twitter i Google „natjerali“ da potpišu kodeks poslovanja prema kojem moraju izbrisati govor mržnje na svojim stranicama u roku od 24 sata. Taj kodeks sada bi se pretvorio u zakon s vrlo strogim kaznama, jer je utvrđeno da društvene mreže nisu jednako ažurne u uklanjanju ilegalnog sadržaja. Dok je Youtube uklonio čak 90 posto takvog sadržaja u roku od jednog tjedna, Facebok je uklonio 39 posto, a Twitter samo 1 posto. Počelo je… – piše u priopćenju.

Foto: Scena.hr, Press

comment closed