Zoran Vakula: Neka bude manje oblaka i tmurnih misli
Piše: Gordana Malašić Lazić On 20 Ruj, 2015 At 03:05 PM | Categorized As Intervju, Naslovnica, Vijesti | With 0 Comments

Intervju i prognoza…

Zoran Vakula“I, kakvo će biti vrijeme?”, jedno od vjerojatno najčešćih pitanja, barem od onih koje pamtim. Objektivnija analiza bila bi poželjna, ali teško izvediva, kazao je glavni meteorolog Hrvatske radiotelevizije. Zoran Vakula je jedno od najpoznatijih lica s malih ekrana, a nedavno je i opjevan u pjesmi ‘Vakula’. Za portal Scena.hr pričao je o pjesmi, meteorologiji, prirodnim pojavama te otkrio hoće li se nastaviti lijepo vrijeme.

Scena: Kako vam se sviđa pjesma ‘Vakula’?
Djeluje mi vesela, pozitivna, lako pjevna pjesma koja nikoga ne vrijeđa. Promovira važnost meteorologije, posebice vremenske prognoze u svakodnevnom životu. Unatoč raznim, pa i suprotnim mišljenjima. Naravno, tekst bi mogao biti i složeniji, i u meteorološkom smislu ‘korektniji’, ali osnovna poruka je jasna. Veseli me što su i dosadašnji komentari koji su do mene stigli – pozitivni. Osobito me vesele reakcije kolega meteorologa jer ovo je svojevrsna pohvala rada i važnosti svih meteorologa. “Ja sam samo jedan u nizu, ne znaš im ni broj…” i na HRT-u, i na drugim televizijama, i ne samo na njima, nego i mnogobrojnih kolegica i kolega meteorologa koje ljudi ne vide, a njihov je rad iznimno važan. Veseli i spoznaja da se nakon meteorologinje, tv-Zoran Vakulaprognostičarke iz TBF pjesme ‘Lud za njom’, pojavila i manje ljubavna pjesma koja u pozitivnom smislu spominje i muškog meteorologa. Nisam sudjelovao ni u stvaranju ideje o pjesmi ‘Vakula‘. Sve je djelo inovativnog Ante Casha i njegove ekipe. Prvi put sam ga upoznao u ponedjeljak, 14. rujna, tijekom gostovanja u Turkijevom ‘Music pubu’ na HRA2. Do tada smo se samo dopisivali. Kad mi je 1. travnja ove godine poslao e-pismo s informacijom o ideji za pjesmu i zamolbom za pojavljivanjem u spotu, mislio sam da je šala… Cijeli projekt djeluje prilično zahtjevno. Dva autora, i to dokazanim i hvaljenim djelima, gotovo 4-minutni animirani film koji me ugodno iznenadio. Dobra, prepoznatljiva karikatura i animacija… Nadam se da će biti dobro prihvaćen. A i da će nakon njega ljudi još više pratiti vremensku prognozu, ne samo na HTV-u, nego i na drugim medijskim platformama HRT-a. Bez obzira je li ju ‘Vakula rek’o’ ili netko drugi. Meteorološka informacija je važna. I pomaže u svakodnevnom životu.

Zoran VakulaScena: Jedan ste od najpopularnijih  meteorologa u Hrvatskoj. Kako vi gledate na tu činjenicu?
Hvala za ocjenu. Vjerojatno se s njom ne bi svi složili jer svatko od nas, od onih koji prate tv program, ima neke svoje ‘ljubimce’. Ne smiju se zaboraviti i neke živuće i još uvijek popularne legende hrvatske meteorologije… Radim posao za koji sam se školovao i još uvijek školujem, i koji volim! On mi je i posao i hobi. Gotovo sam 24 sata s njim. Trudim se raditi ga što je moguće bolje, jasnije, razumljivije… Pokušavam pojasniti ‘silnu’ znanost, u koju je uključena i teorija kaosa, na jezik razumljiv korisniku vremenske prognoze. Nadam se da to prepoznaju slušatelji i gledatelji meteorološkog sadržaja na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a, a i drugi koji ga sve češće prenose.

Scena: Što vas ljudi najčešće pitaju pri upoznavanju?
“I, kakvo će biti vrijeme?”, jedno od vjerojatno najčešćih pitanja, barem od onih koje pamtim. Objektivnija analiza bila bi poželjna, ali teško izvediva.

Scena: Ima li i poneke kritike?
Da jedna!? One su dio života. I negativne, koje se uglavnom smatraju ‘kritikama’, a i one pozitivne koje ljudi, nažalost ne dijele ‘šakom i kapom’, barem prema mojem iskustvu… Hm, možda nije dovoljno objektivno?!

Scena: Koliko je važno dati što točniju informaciju o vremenu i promjenama koje se zbivaju?
Posljednjih dvadeset godina, koliko sam ‘dublje’ u meteorologiji, najprije u DHMZ-u, gdje sam od tehničara došao do načelnika Odjela za vremenske analize i prognoze, zatim i na radnom mjestu glavnog meteorologa HRT-a, spoznao sam da je meteorološka informacija važna u gotovo svim ljudskim aktivnostima. Za neke možda nismo ni svjesni. Od relativno običnog pitanja: “Što sutra odjenuti i obuti?” do znatno složenijih, o kojima ovisi privreda i ekonomija, pa i ljudski životi. Treba znati kako postoje različite vrste vremenske prognoze, i glede duljine prognoziranja te pouzdanosti. Od vrlo kratkoročnih, od samo nekoliko minuta unaprijed do dugoročnih u koje se mogu ubrojiti i klimatske ili klimatološke – do nekoliko godina, pa i desetljeća unaprijed. Naravno, pritom se prilično pouzdano mnogobrojni meteorološki elementi mogu prognozirati do samo nekoliko dana unaprijed, kod nekih vremenskih stanja čak po satima i 7-10 dana, ali kvalitetne pouzdane prognoze po danima nisu moguće kod duljih razdoblja. Iako kompjutorski izračuni postoje, i to čak  za 40 dana unaprijed. No njihova je pouzdanost relativno mala, posebice za oborinu. Prognoze srednje tjedne temperature za četiri tjedna unaprijed također postoje. One su prilično dobre za naš dio Europe, ne samo za prva dva tjedna, nego i za treći, sve češće i za četvrti. Relativno su dobre, bolje od prognoze temeljene na statistici – prognoze srednje sezonske, pa i mjesečne temperature zraka, čak i ukupne sezonske i mjesečne količine oborine. Barem u našem dijelu Europe gdje ih pratim, i provjeravam njihovu valjanost već zamalo 20 godina. Od osobite su važnosti upozorenja na opasne vremenske pojave, koje mogu prouzročiti, i gdjekad prouzroče materijalnu štetu, nažalost i više od toga.

Scena: Jesu li najave prognoze vremena posljednjih godina možda postale i medijska senzacija?
Nema potrebe za senzacijom, iako je ponekad neki proizvode. Meteorolozi su prognozirali vrijeme, davali upozorenja na opasne vremenske pojave, i prije i sada. Ništa neobično. Ni novo. No povećanje broja medija, i njihova ‘borba’ na tržištu, ne samo u Hrvatskoj, nego diljem svijeta, pridonijela je većem broju informacija i njihovom bržem protoku, pri čemu se zbog želje za povećanim praćenjem stavljaju u naslov kojekakve riječi, koje često ne odgovaraju tekstu ispod njih. Ili se izvlače iz konteksta samo neki dijelovi. Nažalost, mnogi se ljudi zadržavaju samo na naslovima i podnaslovima, a ne čitaju tekstove, pa dolazi do pogrešnog razumijevanja, shvaćanja, tumačenja… I neopravdanih kritika.

Zoran VakulaScena: Odgovornost u meteorologiji.
Uistinu su rijetki meteorolozi, barem od onih koje poznajem koji mi djeluju kako im je svejedno pogriješe li prognozu. Iako sumnjam da im je uistinu svejedno. Uostalom, nije li ponosan svatko od nas kad je u pravu, kad mu se ne prigovara, kad je po njegovom mišljenu?! Kolegice i kolege meteorolozi s kojima surađujem na HRT-u savjesno rade svoj posao, pokušavaju na najbolji mogući način prognozirati buduća stanja atmosfere, upozoriti na moguće nevolje koje mogu prouzročiti vremenske nepogode… No ne smije se zaboraviti kako je riječ o prognozi, koja ima vjerojatnost ostvarivanja. Riječ ‘sigurno’ relativno se rijetko koristi.

Scena: Kad ste vi zavoljeli meteorologiju? I zašto?
Nakon srednje škole, smjer: matematika-informatika u Virovitici, upisao sam inženjersku fiziku na PMF-u u Zagrebu, vjerojatno ponajviše savjetima profesorice Polašek koja mi je predavala fiziku i koja me odgovarala od studiranja novinarstva, koje sam tada možda najčešće spominjao. U to vrijeme djelovalo mi je kako sam podjednako dobar i u društvenim i u prirodoslovnim predmetima… Bio mi je cilj što prije završiti fakultet i početi raditi. Činilo mi se da ću kao dipl. ing. fizike imati manju konkurenciju i lakše se zaposliti. Tek sam se na drugoj godini PMF-a odlučio za geofiziku s meteorologijom, a tijekom treće godine za ‘čistu’ meteorologiju. Zašto? I sam se pitam. I ne znam točan odgovor. No zadovoljan sam s poslom kojim se bavim, i prije u DHMZ-u, i još više sada, na HRT-u, gdje u jednom poslu spajam mnogobrojne ljubavi i aktivnosti kojima sam se bavio još od osnovne škole – literarno-recitatorsko-novinarska grupa, kino-klub, vođenje priredbi…

Scena: Je li priroda ipak ponekad ispred meteorologije?
Uh, teško pitanje. Mogli bismo završiti i u filozofiji… Meteorologija pokušava opisati, objasniti prirodu, mali dio meteorologije i prognozirati njezina buduća stanja, osobito stanja atmosfere. Kad se analiziraju prognoze nekada i sada, neprijeporan je napredak u radu, sve kvalitetnije, pouzdanije, dugoročnije prognoze, ali zbog složenosti procesa u prirodi, i atmosferi i dalje je to daleko od savršenstva.

Scena: Koja prirodna pojava kod vas izaziva poštovanje?
Potres, požar, tornado, pa čak i jače olujno nevrijeme, pod kojim ubrajam mnogobrojne učestale grmljavine, tuču, vjetar…

Scena: Za kraj razgovora, hoće li biti pretežno vedro vrijeme?
U meteorološkom smislu – gotovo nemoguće jer se nalazimo u dijelu zemaljske kugle u koji povremeno dolaze i ciklone i s njim povezani frontalni poremećaji, a s njima i mnogobrojni oblaci. A i u nekom drugom smislu, prema analizi trenutačnog stanja teško je prognozirati ‘vedrinu’. Ali treba joj se nadati. I misliti pozitivno. Neka barem bude manje ‘oblaka’ i tmurnih misli nego do sada…

Foto: Prisk, HRT – arhiva, Press

comment closed

>