Zagreb…
Koncert se održava u povodu 25. godišnjice diplomatskih odnosa između Japana i Hrvatske
Popularnu Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena, 29. svibnja 2018. godine u HNK u Zagrebu, izvest će solisti Valentina Fijačko Kobić, tenor Kunihito Kiyohara, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, bas Luciano Batinić, orkestar i zbor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i zbor Društva japanskih zborista. Koncertom će ravnati maestro Nikša Bareza. Koncert se održava u povodu 25. godišnjice diplomatskih odnosa između Japana i Hrvatske.
Organizatori koncerta su, uz HNK u Zagrebu, NPO JCEA Japansko – hrvatsko društvo razmjene – Jelena Yamasaki, We Link – Hamada Naohiro te Društvo japanskih zborista na čelu s mo. Hiroto Kiyoharom. Prenoseći poruku mira, maestro Hiroto Kiyohara od 1983. godine priprema i izvodi Beethovenovu Devetu simfoniju diljem svijeta – svake godine s drugim zborom. Koncert se održava uz podršku Japanskoga Veleposlanstva u Hrvatskoj i veleposlanika Takiguchija Keijija.
U povodu nadolazećega koncerta maestro Nikša Bareza, ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu izjavio je:
– Deveta simfonija Ludwiga van Beethovena pripada samom vrhuncu umjetničkih djela koja je stvorio ljudski um i duh. U posljednjem razdoblju života, (simfoniju je počeo stvarati 1822. godine), Beethovena su zaokupljala tri pojma vezana uz vlastitu egzistenciju, ali jednako i uz smjer kojim se kretala njegova daljnja glazbena umjetnost, nastajala od tada sve do smrti 1827. godine (IX. simfonija, Misa Solemnis, posljednji gudački kvarteti).Ta tri pojma bili su: filozofija (Platon, Sokrat, Kant), religija koju je shvaćao polivalentno, temeljenu na katoličkoj religiji uz dodatke humanističkih ideja o čovjeku iz tada vrlo raširena masonskog mišljenja i protestantskih ideja o izravnome kontaktu čovjeka s Bogom, odnosno o sveopćem prisustvu Boga u čovjekovu životu i prirodi koja nas okružuje. Treći pojam je Tonkunst (glazbena umjetnost). Glazba je zapravo jedina umjetnost u kojoj se konačno dotiče s Beskonačnim. Deveta simfonija je prva simfonija s pjevanim tekstom, uzetim iz Schillerova Oda radosti, nastale prema idejama vodiljama francuske revolucije egalité, fraternité, liberté / jednakost, bratstvo, sloboda. Ova simfonija sadržava sve ono što čovjeka može snaći za njegova života: očajanje, borba, prkos, snovi, razočaranja, nade… a to su sadržaji glazbenih stavaka Devete. Upravo stoga slušanje ove simfonije uvijek beskrajno obogaćuje čovjeka, vraćajući ga u fokusirano promatranje sebe samoga, ali i smisla vlastite egzistencije.
Foto: Press