Zagreb…
Sutra, 14. studenoga 2017. s početkom u 20.00 sati, u Hrvatskom glazenom zavodu na programu je otvorenje sezone 2017./2018., a nastupit će Matej Meštrović i Yury Revich uz Hrvatski komorni orkestar te pod ravnanjem dirigenta Mirana Vaupotića.
Godišnja doba Vivaldija u originalnoj obradi sjajnog Matej Meštrovića, laureata Global Music Awards, te ona Piazzolle u izvedbi maestralnog Yury Revich (ECHO KLASSIK Award “Newcomer of the Year 2016” i International Classical Music Awards (ICMA) “Young Artist of the Year 2015”) koji svira na Stradivariusu iz 1709., uvest će Vas u novu sezonu Hrvatskog komornog orkestra.
Prvi koncert u novom sada već 30. godištu pretplatničkog ciklusa Hrvatskog komornog orkestra svojim programom kao i izvođačima upućuje na očitu namjeru ovog uglednog zagrebačkog komornog ansambla, u kojemu su okupljeni pretežno mladi glazbenici željni muziciranja u manjem orkestralnom sastavu, da slušateljima pruži posebne užitke susreta s djelima pisanima za komorne orkestre i solistima čija glazbenička nadarenost i tehničke sposobnosti osiguravaju nesputanu radost susreta u glazbi. Da je tome tako uvjeravaju i dva djela na programu čija je kompleksnost ali i jedinstvenost najbolji zalog za zanimljivu i umjetnički vrijednu koncertnu večer.
Na programu su ostvarenja iz vremenski vrlo udaljenih povijesnih razdoblja, što uključuje i bitne razlike u njihovim stilskim značajkama, ali sadržajno nadasve povezana, proizašla iz iste ideje i uzajamno srodna po svojem programskom sadržaju. U prvom dijelu koncerta na programu je glazba Astora Piazzolle, skladatelja rođenog u pitoresknom argentinskom turističkom gradu na obali Atlantika Mar Del Plati, odraslog u američkoj multikulturnoj „košnici“ New Yorku, skladateljski formiranog u intelektualnošću i artizmom „impregniranom“ Parizu i preminulog u Buenos Airesu, metropoli domovine čiji je glazbeno-kulturni identitet u 20. stoljeću postao svjetskim mjerilom uspješnosti upravo zahvaljujući njegovom iskonskom skladateljskom daru. Doista, argentinski bi tango i bez Piazzolle bio kulturološki pojam ali bez njega nikada ne bi zazvučao tako jedinstvenom senzualnošću, tako visoko umjetnički razrađenom skladateljsko-tehničkom perfekcijom i zasigurno ne bi zauzeo tako istaknuto mjesto u klasično intoniranom idiomu suvremene glazbe. Astor Piazzolla autor je djela čija je poznatost, zapravo popularnost danas globalna i njegove partiture ozvučavaju glazbenici svih uzrasta i razine izvedbenih mogućnosti prvenstveno zacijelo zbog izuzetne ritmičke dinamičnosti i melodijske osebujnosti te glazbe.
U razdoblju od 1965. do 1970. godine nastao je niz od četiri skladbe inspirirane tangom koje je Piazzolla izvodio odvojeno da bi se tek kasnije uvriježilo prihvaćanje četiriju djela kao suite s nazivom Cuatro Estaciones Porteňas, ili samo Estaciones Porteňas, Četiri godišnja doba iz Buenos Airesa.
Glazba je izvorno napisana za kvintet u kojemu je skladatelj svirao bandoneon a dionice uključuju izvedbu na violini (violi), električnom klaviru, gitari, kontrabasu i toj u Južnoj Americi omiljenoj varijanti glazbala iz obitelji akordeona, dok oznaka „porteňas“ upućuje na oznaku za stanovnike lučkoga grada, konkretno na stanovnike Buenosa Airesa. Povezanost s koncertima iz ciklusa Il quattro stagioni, Četiri godišnja doba Antonia Vivaldija, dakle s glazbom skladanom 1721. godine, u baroknoj raskoši 18. stoljeća, koja je u 20. stoljeću „uskrsla“ kao feniks zadivljujuće snage pokreta i oduševljavajućeg bogatstva glazbene mašte, svakako nije slučajna.
U drugom dijelu koncerta na programu je glazba čije su izvorište također Vivaldijeva Četiri godišnja doba ali sada evocirana u ozvučenju i skladateljskom poimanju glazbenika 21. stoljeća, pripadnika jedne druge (treće!) glazbene kulture čiji senzibilitet proizlazi iz mnogih iskustava generacije odrasle i obrazovane u svijetu globalne opće pa dakle i glazbene informiranosti.
Hrvatski pijanist i skladatelj Matej Meštrović na svoj se način 2016. godine, kao što je to prije gotovo pola stoljeća učinio Astor Piazzolla, „zarazio“ genijalnom idejom i ostvarenjem velikana baroknog izričaja i u „vrućici“ svojega temperamenta i u amalgamu različitih njemu bliskih i srodnih elemenata „iskovao“ svoje evokacije prirodnih mijena kako ih čovječanstvo od pamtivijeka u godišnjim ciklusima proživljava. Nije mi poznato je li se Piazzolla izrijekom referirao na moguću inspiraciju Vivaldijevom glazbom, ali od našeg sugrađanina, koji je upravo projektom Četiri godišnja doba u kojemu se udružio sa sjajnim pijanistima Matijom Dedićem i Hakanomn Alijem Tokerom te izvedbom za tri klavira (i harmoniku) na 67. Dubrovačkim ljetnim igrama, činjenicom da je američka tvrtka Navona Records objavila CD s interpretacijom trojice pijanista i nedavnim uspjesima u četiri hrvatska nacionalna kazališta u kojima su nastupili izazvao pravu senzaciju, bilo je moguće dobiti objašnjenje: „Nakon CD-a “4 godišnja doba za 3 klavira” koji je u samo 3 mjeseca od izdavanja postigao veliki međunarodni uspjeh, mogu najaviti praizvedbu 4 Godišnja doba Vivaldi / Meštrović koja će se održati u HGZ-u 14. studenoga. Vivaldi je za mene već nekoliko godina pravi izazov, čak mogu reći i neka vrsta opsesije. Stoga, bilo je samo pitanje vremena kada ću napisati vlastitu obradu za solo violinu, gudački ansambl i klavir. Ova obrada u mnogo čemu se razlikuje od svih dosadašnjih mojih obrada Godišnjih doba, te je istovremeno u nekim dijelovima i najbliža originalu, dok u nekim djelovima odlazi u velike harmonijske, ritmičke ali i artikulacijske odmake. Budući da su Godišnja doba u originalu i pisana samo za gudače, ovaj “Vivaldi” za mene je bilo i najveći izazov. Upravo zato sam na određeni način i najviše uživao radeći da tom aranžmanu te se beskrajno veselim koncertu u HGZ-u – Dr. sc. Zdenka Weber
Foto: Press
