Split…

Priopćenje poslano od strane Radničkog vijeća prenosimo u cijelosti:
– Poštovani predsjedniče Radničkog vijeća, poštovani predsjedniče sindikalne podružnice HNK Split,
Kazališno vijeće zaprimilo je 24. svibnja 2016. Prijedlog odluke o razrješenju v.d. ravnatelja Baleta HNK od Intendanta g. Gorana Golovka, u kojem se Prijedlogu navodi da je zbog niza pritužbi kojima su djelatnici Baleta HNK Split ustali u cilju zaštite dostojanstva u posljednjih šest mjeseci, kao i zbog dopisa Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Podružnica HNK Split, kojim se upozorava na stanje u Baletu HNK Split, odlučuje da suradnja s v.d. ravnateljem Baleta, uz uvažavanje interesa obiju strana, više nije moguća, te predlaže Kazališnom vijeću HNK Split razrješenje v.d. ravnatelja Baleta g. Dinka Bogdanića.
Kazališno vijeće upoznato je s postupkom pokrenutim u cilju zaštite dostojanstva radnika i obaviješteno o spomenutim pritužbama pojedinih djelatnika Baleta HNK, a koje su prethodile prijedlogu Intendanta. Kazališno vijeće također je upoznato sa stavovima Sindikata i Radničkog vijeća.
Istog dana kad je Intendant zatražio razrješenje v.d. ravnatelja Baleta (24. svibnja 2016.), Intendant i Kazališno vijeću zaprimili su Pismo potpore radu v.d. ravnatelja Baleta, potpisano od 23 člana/ice ansambla. Ovim se pismom pobijaju navodi o poremećenim odnosima u Baletu te od Intendanta i Kazališnog vijeća traži da osiguraju nastavak rada s v.d. ravnateljem Baleta, kako bi se mogli nastaviti razvijati kao vrhunski plesači.
Kazališno vijeće utvrdilo je da je postupak pokrenut u cilju zaštite dostojanstva radnika nedovršen, da pojedinim pritužbama nedostaje dokumentacija, da su pojedini navodi u dokumentiranim pritužbama pravno upitni, a stavovi djelatnika ansambla kontradiktorni.
Budući da prijedlog razrješenja v. d. ravnatelja Baleta ima i pravne aspekte, a potencijalno povlači i pravne posljedice za HNK Split, Kazališno vijeće zatražilo je stručno pravno mišljenje od pročelnice Katedre za Radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, doc. dr. sc. Andrijane Bilić.
Kazališno vijeće zaprimilo je 27. svibnja 2016. zatraženo stručno mišljenje, prema kojem je utvrđeno i detaljno obrazloženo zašto nisu ispunjene zakonske pretpostavke za otkaz v.d. ravnatelju Baleta, g. Bogdaniću, koji bi uslijedio njegovim razrješenjem s tog mjesta. Prema stručnom mišljenju doc. dr. sc. Andrijane Bilić, nakon proučene dokumentacije, u okolnostima konkretnog slučaja nisu ispunjene zakonske pretpostavke niti za izvanredni niti za redoviti otkaz skrivljenim ponašanjem radnika.
Doc. dr. sc. Andrijana Bilić nadalje smatra da otkaz ugovora o radu nije disciplinska sankcija, nego mora biti rezultat spoznaje da se ne može ostvariti svrha ugovora, što je regulirano Zakonom o radu, koji je nadređen Pravilniku o radu kazališta. Prema Zakonu, v. d. ravnatelja Baleta snosi rizik poslovanja i dužan je voditi ansambl na način da ostvari vrhunske rezultate, vodeći pritom računa o dostojanstvu radnika. Jedan od Dinko Bogdanić bitnih elemenata rada je subordinacija, odnosno odnos podređenosti radnika uputama poslodavca (odnosno voditelja). U slučaju ugroze dostojanstva radnika, mora postojati namjera, što prema mišljenju doc. dr. sc. Bilić, na temelju dokumentacije koju je proučila, u ovom slučaju nije utvrđeno.
Doc. dr. sc. Bilić navodi da je ugovor o radu dvostrano obavezan pravni posao i da iz Pisma potpore, koje je potpisala većina radnika ansambla Baleta, proizlazi da v. d. ravnatelja Baleta, načinom pristupa i načinom izvršenja obaveza, može ostvariti svrhu predviđenu ugovorom.
Isto treba vrijediti i za radnike ansambla Baleta, kojima je v. d. ravnatelja nadređen. Netko tko ostvaruje pravo na plaću, mora doista i obavljati posao koji je preuzeo temeljem potpisanog ugovora o radu. Balet kao specifična umjetnička djelatnost, a posebice za vrhunska baletna dostignuća, traži izuzetnu motiviranost, fizičku i psihološku pripremljenost. Osobe koje teško mogu izdržati navedene psihofizičke zahtjeve mogu neprimjereno reagirati spram postavljenih zahtjeva. Prema mišljenju doc. dr. sc. Bilić, potrebno je utvrditi o kakvom je profilu plesača u konkretnom slučaju riječ. Ukoliko se radi o svojstvima trajne naravi zbog kojih nisu u stanju obavljati posao, može se pokrenuti osobno uvjetovan redoviti otkaz.
Doc. dr. sc. Bilić navodi da bi, pod pretpostavkom da se g. Bogdaniću uruči redoviti otkaz ugovora o radu (skrivljenim ponašanjem), on ostvario pravo na otpremninu i otkazni rok. Osim toga, smatra da bi, u postupku zaštite prava od neopravdanog otkaza, g. Bogdanić uspio dokazati njegovu zakonsku neutemeljenost.
Štoviše, prema mišljenju doc. dr. sc. Bilić, vođenje sudskog postupka doprinijelo bi daljnjem raslojavanju ansambla, jer bi u toj situaciji Sud saslušao sve članove ansambla na okolnosti postojanja pretpostavke za redoviti otkaz, čime bi se dalje narušili odnosi i poremetila poslovna politika.
Konačno, ukoliko bi g. Dinko Bogdanić uspio u radnom sporu radi utvrđivanja ništavosti otkaza ugovora o radu, HNK Split bio bi u obvezi isplatiti mu novčanu naknadu kao da je radio i to u brutto iznosu. U slučaju dobitka spora, g. Bogdanić bi osnažio svoj ugovor o radu te bi bio vraćen na posao sa istim pravima koja je imao do trenutka donošenja nezakonitog otkaza.
Prema stručnoj ekspertizi doc. dr. sc. Bilić, u ovom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke niti za izvanredni niti za redoviti otkaz ugovora o radu (skrivljenim ponašanjem radnika). Intendantovo pozivanje na Statut HNK Split, prema kojemu bi se v.d. ravnatelja Baleta mogao razriješiti „stoga što su međusobni odnosi takvi da onemogućuju daljnju suradnju“ nije predmetno jer otkaz ugovora o radu koji bi uslijedio razrješenjem nije disciplinska sankcija, a proširivanje razloga koji mogu dovesti do prestanka radnog odnosa autonomnim propisima kojima se na drugačiji način uređuju prava predviđena Zakonom o radu moguće je samo u dva slučaja: ukoliko predviđaju veća prava za radnika ili u slučaju da se dokaže da je ponašanje osobe kojoj se otkazuje ugovor izazvalo poremećaj radnog odnosa zbog kojeg se ne može realizirati svrha ugovora. U konkretnom slučaju, prema stručnoj ekspertizi, takav se poremećaj radnog odnosa ne bi uspio dokazati na Sudu.
Razvidno je, dakle, da je Kazališno vijeće suočeno s pravnim mišljenjem da bi prihvaćanje prijedloga g. Intendanta najvjerojatnije rezultiralo financijskom štetom za HNK Split, a sigurno bi vodilo daljnjem raslojavanju ansambla Baleta HNK i remećenju poslovne politike ustanove.
Kazališno vijeće sa zabrinutošću prati informacije o narušenim međuljudskim odnosima unutar ansambla Baleta, te podržava nastojanje Intedanta, Radničkog vijeća i Sindikata, kao i zaposlenika Baleta da se nastala situacija čim prije riješi, ali mu je prvenstvena zadaća štiti zakonitost i interese HNK-a. Stoga je na sinoćnoj sjednici odlučilo zatražiti dodatno mišljenje Ministarstva kulture RH koje temeljem Zakona o Kazalištu obavlja nadzor nad zakonitošću rada HNK Split da procijeni zakonitost postupka i pravnu osnovu za donošenje odluke Kazališnog vijeća a sve s ciljem zaštite Kazališta od potencijalnih rizika gubitka radnih sporova, te što hitnije uspostave normalnoga funkcioniranja i rada Baleta – Inga Tomić-Koludrović, predsjednica Kazališnog vijeća.

Foto: Press