Intervju treći dio…

Žena će generirati snagu za novi i bolji poljoprivredni preporod. Žene na selu zaslužuju bolje uvjete života i veću zaštitu, ističe Lara

Šokirana činjenicom da je 2008. Europski parlament 15. listopada proglasio kao Dan žena na selu, u Hrvatskoj sveo samo na biranje misica na traktorima ili Najseoska žena po seoskim izborima, Lara Liović odlučila je javno progovoriti o ovoj bolnoj temi našeg društva.
– Ministarstvo poljoprivrede je u razdoblju od 2009. do 2011. radilo opsežnu anonimnu anketu o položaju žena na selu, te nakon 1656 ispitanih žena otkrilo u biti sablažnjive rezultate o inertnosti i lošem položaju žena na selu. Više od 50% žena nije upoznato sa zaštitom ženskih prava, niti udruge tih preferencija sa svojim postulatima nisu stigle do tih žena na selu. Posebno zabrinjava činjenica kako je više od 50% tih istih anketiranih žena doživjelo nekakav oblik obiteljskog nasilja. Te većina tih žena potvrđuje kako živimo u izrazito patrijarhalnom društvu. Sve me to ponukalo da objasnim kako žena na selu i u poljoprivredi zaslužuje bolji položaj i zaštitu. Ona je deklarirana kao žena na selu koja čuva sjeme, obiteljsku tradiciju i kulturnu baštinu. No međutim žena na selu znači puno više. Ona osim obitelji i vođenja domaćinstva koje isključivo radi sama, k tome jednako sudjeluje u radovima na poljoprivrednim gospodarstvima, samo u fizičkom radu i rukovanju strojevima poput traktora, ali ne i u poslovnim odlukama. Ovo je jedinstvena prilika da poručim ženama kako imaju mogućnost ispraviti podosta krivih zakona na području poljoprivrede kako bi zaštitili svoju zemlju i poljoprivredne urode – poručila je Lara, 5. kandidatkinja na listi br.2 te nastavlja:
– Žena na selu je većinom završila srednju školu te slabo ili nikako ne govori strani jezik. Ona informacije većinom prikuplja putem televizije te je informatički dosta loše pismena. Ona je većinom još kao djevojčica odgajana potpuno drugačije nego dječak u istoj obitelji. Ali ta ista žena na selu u anketi je izjavila kako smatra da bi trebala imati vrijeme za sebe, financijski neovisna i odlučivati o zajedničkom gospodarstvu, sama rješavati svoje probleme i biti aktivnija u lokalnoj zajednici. (izvor: MPRRR). Žena na selu proživljava marginalizaciju od strane društva te se stavlja u neravnopravan odnos za razliku od žena koja žive u gradu, isključivo zbog nemogućnosti izbora, podrške u samozapošljavanju i jačanju njene uloge u lokalnoj zajednici – objasnila je Lara.
Želja za kandidaturom za Hrvatski sabor, ističe Lara, je upravo bazirana na ovim postavkama, kako bi se žene na selu izvukla iz političke apatije, premalog ukazivanja na probleme na selu koje te iste žene proživljavaju, te njihovu financijsku ovisnost. Svojim vlastitim zalaganjem u općini Čepin uspjela je, dodaje, animirati veći broj žena i dobiti njihovu podršku, ali posebno je uspjela sve te ideje u suradnji s načelnikom općine Čepin Draženom Tonkovcem provesti u djelo.
– Žene na selu nisu samo žene koje peku kolače i rade humanitarne akcije. Žena na selu može biti izuzetno korisna i aktivna u javnom djelovanju. Naše općinsko vijeće od 17 vijećnika broji 5 vijećnica. Što smatram izuzetno velikim brojem žena u lokalnoj političkoj zajednici, dakle potencijal postoji, samo je potrebna dodatna animacija kako bi se u njima probudili želju za realizacijom konkretnih i jednostavnih projekata – izjavila je Lara Liović. A kakav je položaj žena na selu?
– Žena na selu nije više seoska žena, ona je poljoprivrednica. To se osjeća po zadnjim grčevitim borbama za spas poljoprivrednih gospodarstva kako je ona ostala zadnja koja generira otpor i ne dopušta raspadanje obitelji i uništavanje poljoprivrednog zemljišta. Po njihovim reakcijama, a i suzama u očima, znam da je ovo zatišje pred oluju. To su hrabre i odane žene. Veoma vrijedne i izuzetno sposobne i okretne. One će u idućem razdoblju u razvoju poljoprivrede u Slavoniji odigrati ključnu ulogu u napretku, jer neće dopustiti osipanje i rasprodaju u bescjenje bogate oranice. Ona će biti generator odluka oko kupovine strojeva za obradu zemlje. Njena štedljiva i pragmatična sposobnost donošenja odluke dovest će napokon do racionalizacije troškova i korištenje repromaterijala. Njoj samo treba nekoliko dodatnih edukacija i usvajanja nekoliko novih vještina i kompetencija i pozlatit će naša polja. Uvjerena sam da i one to osjećaju i da se lagano spremaju za taj korak, jer je stanje alarmantno i nedopustivo je bahato ponašanje i pogodovanje samo velikim korporacijama. Ženu na selu treba dodatno poduzetnički osnažiti, te joj pripomoći u tom procesu transformacije od seoske žene do uspješne poljoprivrednice u nekoliko koraka. Jedan od tih koraka su zaštita njenih prava i osnaživanje njezine uloge u poljoprivredi. Probuditi joj poduzetnički duh i dati joj znanje. Jedan od prvih koraka jest naravno besplatni udžbenici za svu djecu u Hrvatskoj, pa se shodno tome to isto i odnosi na obitelji školaraca i na selu. Žena na selu je nucleus poljoprivrednog zamaha i oporavka beskrupulozno uništenog ministarstva poljoprivrede. Žena je nucleus obitelji i treba joj dati u prvim koracima financijsku stabilnost, jedna od njih je i mjera isplate ‘majčinske plaće’ za majke koje imaju troje ili više djece. Ovo nisu feminističke floskule, već jednostavno rješavanje problema. Kako sam već i napomenula, najjednostavnije rješenje je najbolje rješenje. Žena je senzibilna, mudra, intuitivna i veoma vješta. Ne vraćam se u prahistoriju i vrijeme kad su Majka Priroda i Žena Skupljačica očuvale pleme na životu. Već progovaram o vremenu kada su žene potpuno nestale u odlučivanju ključnih političkih pitanja, marginalizirane, posebno na selu i u poljoprivredi, a svejedno više žena završi srednje škole i fakultete, te pridaje važnost cjeloživotnom školovanju u Hrvatskoj nego muškarci. Fakultetski obrazovana žena ne koristi taj potencijal dovoljno, a sada zamislite kako je tek onda život žene na selu – naglasila je Lara.