O HRT-u…
Samo u prvoj sezoni showa ‘The Voice’, na temelju ugovora koji navode istraživačko novinarstvo kao djelo, honorarcima je isplaćeno preko 160.000 kuna bruto. Istovremeno, s tek nešto više od 80.000 kuna ukupno honorirano je iste godine istraživačko novinarstvo u cijelom Informativnom medijskom servisu, piše HND
HND je na svojim stranicama objavio tekst u kojem navode niz podataka o poslovanju HRT-a, a tekst prenosimo u cijelosti.
Honorarno se baviti novinarstvom na Hrvatskoj radio televiziji (HRT) najviše se isplati sportskim novinarima, a istraživačkim novinarstvom najviše se bave u emisijama Zabavnog programa HTV-a. Samo u prvoj sezoni showa ‘The Voice’, na temelju ugovora koji navode istraživačko novinarstvo kao djelo, honorarcima je isplaćeno preko 160.000 kuna bruto.
Istovremeno, s tek nešto više od 80.000 kuna ukupno honorirano je iste godine istraživačko novinarstvo u cijelom Informativnom medijskom servisu (IMS), koji proizvodi informativni sadržaj za sve HRT-ove programe i platforme. Zabavni program angažira i najveći broj honorarnih suradnika koji se bave istraživačkim novinarstvom, no u većini su honorarci koji ne uspijevaju mjesečno zaraditi ni hrvatski minimalac. Većina takvih preživjela je sve smjene i nastavila raditi. Rekorder među njima potpisao je s HRT-om tijekom 2015. i 2016. više od 100 ugovora, no ostao je na mjesečnom prosjeku manjem od 2500 kuna i prve i druge godine.
HRT je u kolovozu prošle godine imao 2869 zaposlenika, a samo na autorskim djelima za program angažirao je 1776 vanjskih suradnika. Prosječno je svaki honorarac lani potpisao 4,9 autorskih ugovora zajedno vrijednih 32,5 milijuna kuna. Od toga je 125 honoraraca bilo na višemjesečnim ugovorima koji su se uglavnom obnavljali svaka tri mjeseca.
Honorarci na HRT-u loše stoje
Podaci su izvučeni iz godišnjeg izvještaja o radu Nadzornog odbora HRT-a, kojem je priložen pregled sklopljenih autorskih i izvođačkih ugovora za 2016. godinu, označen kao poslovna tajna. Radi se o raspolaganju javnim sredstvima, pa bi takve informacije, sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebale automatski biti dostupne javnosti. To je mišljenje povjerenica za pravo na pristup informacijama izrekla u travnju 2015. godine, kad je HRT odbijao dati podatke o bruto plaćama zaposlenih. Javni medijski servis je tada, prvi i do sada jedini put, objavio podatke o bruto plaćama stalno zaposlenih prema radnom mjestu.
Najniža novinarska plaća iznosila je 7035 kuna bruto. Na listi od 424 radna mjesta novinar se spominje ukupno šest puta, pa je prosjek primanja stalno zaposlenih novinara na HRT-u prema tome bio blizu 11.500 kuna bruto. Prosjek primanja honoraraca koji su se na HRT-u bavili novinarstvom bio je iste godine 2400 kuna bruto. Raspon je prilično rastezljiv – od reportažnih prikaza za 80 kuna po minuti do 44.600 kuna za komentar košarkaškog Eurobasketa 2015.
Podatke o autorskim i izvođačkim ugovorima koje je HRT sklapao tijekom 2015. i 2016. godine objavio je, nedugo nakon raspuštanja NO-a HRT-a, tjednik Nacional na svojim web stranicama, gdje su svima dostupni. HRT je na webu objavio svoj cjenik naknada za korištenje autorskih i izvođačkih djela; tu su novinarski prilozi definirani kao osvrti, reportaže, novinarske priče, recenzije, kritike, komentari i sukomentari u izravnom prijenosu, razgovor, intervju i istraživačko novinarstvo na HTV-u. Najjeftinija je na tom cjeniku minuta novinarske priče (feature), koja stoji 150 kuna, kao i minuta recenzije audio-vizualnog djela. Osnovna naknada za komentar do tri minute je 500 kuna, a sukomentar u izravnom prijenosu plaća se 1000 kuna za 120 minuta i 100 kuna za svaku sljedeću minutu. Osnovna naknada za reportažu od tri minute skromnih je 300 kuna, a najviše je cijenjeno istraživačko novinarstvo kao autorsko djelo – za to se isplaćuje 2000 kuna po djelu.
Najrastrošniji Zabavni i Muzički
Krenemo li od općih podataka, HRT je u 2015. godini angažirao 2425 vanjskih suradnika i s njima potpisao više od 13.000 ugovora o autorskom djelu vrijednih 59,6 milijuna kuna. Gotovo polovica vanjskih suradnika bila je angažirana na novinarskim poslovima na koje se odnosilo i nešto više od trećine sklopljenih ugovora – ukupno, 12,8 milijuna kuna.
Preostalih 46,8 milijuna trošilo se najviše na Zabavni i Mozaički program. Zabavni je te godine autorima isplatio više od 14 milijuna kuna bruto – 3,2 milijuna kuna autorskih honorara samo za prvu sezonu showa „The Voice“. Dizajn i prijevod programskih najava druga su najveća stavka za koju je HRT vanjskim suradnicima 2015. godine ukupno platio 8,6 milijuna kuna. Slijedi Mozaički program, čijih se 3,9 milijuna kuna čini skromnim u takvoj konkurenciji, a među „top pet“’ posljednje mjesto zauzima Informativni medijski servis (IMS) s 3,4 milijuna kuna isplaćenih honorara.
Troškovi autorskih honorara vodili su se tijekom 2015. i 2016. godine u 65 platnih razreda. Neki među njima otvarani su za isplatu autorskih honorara pojedincima, a neki se odnose na redakcije poput Glasa Hrvatske, na primjer. Ovdje smo pokušali izdvojiti Informativni medijski servis, redakcije kulture, sporta, zabave, Dokumentarnog, Mozaičkog, Obrazovnog i znanstvenog programa te samo ona autorska djela koja se prema HRT-ovom cjeniku smatraju novinarskima. Uključeno je i pisanje sinopsisa, scenarija i moderiranje emisija, jer se često, kao i snimanje ili montiranje, pojavljuju u kombinacijama na potpisanim ugovorima o novinarskom autorskom djelu.
Tako se, recimo, ugovor s najvećim pojedinačnim iznosom od 75.600 kuna za istraživačko novinarstvo u 2015. godini odnosi i na pisanje scenarija za 21 emisiju „Svaki dan dobar dan“. Ukupno je te godine u istraživačko novinarstvo i pisanje scenarija za tu emisiju uloženo gotovo 400.000 kuna. Zabavni program inače je uvjerljivo prednjačio brojem ugovora koji spominju ovo, prema HRT-ovom cjeniku, najviše cijenjeno novinarsko djelo. Show „The Voice“ angažirao je u prvoj sezoni 11 honoraraca, a temeljem ugovora koji spominju istraživačko novinarstvo za velike količine intervjua s natjecateljima, mentorima, i sponzorima isplaćeno im je više od 160.000 kuna bruto. Emisija „Šušur“’ potrošila je na istraživačko novinarstvo u 2015. godini više od 170.000 kuna, uz uračunate ‘materijalne troškove’ za putovanja. Tako je u emisiji Damin Gambit, koja je također bila na platnoj listi Zabavnog programa, devet istraživačkih djela plaćeno 13.500 kuna, dok je 12 priloga istraživačkog novinarstva u emisiji „Šušur“ stajalo 21.600 kuna. Humoristični TV show „Satirikon“ angažirao je na višemjesečne ugovore četiri istraživačka novinara honorarca koji su te godine podijelili 128.000 kuna bruto.
Većinu od ukupno dvjestotinjak honoraraca angažiranih u zabavnim emisijama činili su ipak novinari kojima se reportaža plaćala po osnovnom cjeniku od 300 kuna za tri minute. Od njih 57 koji su u Zabavnom programu s HRT-om imali i višemjesečne ugovore, gotovo pola ih mjesečno nije privrijedilo ni minimalnu plaću koja je u 2015. iznosila 3.029,55 kuna.
Ima li IMS dovoljan broj stalno zaposlenih novinara?
Dok se istraživačkim novinarstvom za Zabavni program bavilo 36 honoraraca, u IMS-u ih je 2015. godine bilo sedam. IMS je zajednička organizacija sedam redakcija i Deska, koja proizvodi informativne sadržaje za sve medije i sve platforme, a tamo su honorarci najviše bili angažirani za osnovne, prema HRT-ovom cjeniku najjeftinije novinarske forme. Uvjerljivo je prevladavao osvrt čija je osnovna cijena 250 kuna.
Ipak, pogrešno je iz toga zaključiti kako je u IMS-u dovoljan broj stalno zaposlenih novinara koji se bave zahtjevnijim novinarskim formama. Tu je 2015. godine bilo honorarno angažirano njih stotinjak s kojima je potpisano ukupno 780 autorskih ugovora vrijednih oko 2,4 milijuna kuna.
Prošle godine HRT je u odnosu na 2015. na autorskima honorarima uštedio 27,2 milijuna kuna. Najviše na rezanju troškova za najave HRT-ovog programa – sa 8 milijuna na manje od 400.000 kuna. Troškovi vanjskih suradnika prepolovljeni su u Zabavnom programu, koji je usprkos tome i lani prednjačio u iznosu uloženom u honorarne autorske angažmane.
Broj vanjskih suradnika angažiranih na novinarskim poslovima nije se tako drastično smanjivao, ali su se mijenjali ljudi. Od 1202 u 2015. honorarno angažiranih novinara ostala su 472, no došlo je 458 novih. Najviše, preko stotinu novih suradnika pojavilo se u Dokumentarnom programu, a iz 2015.ostalo ih je tek desetak. Stotinjak novih honoraraca lani je radilo i u Znanstveno-obrazovnoj redakciji koju je napustilo preko 200 vanjskih suradnika iz 2015. godine. Od 217 honorarnih novinara u Zabavnom programu ostalo ih je manje od 90, i došlo 69 novih dok ih je u IMS-u od stotinjak ostalo manje od pola, i lani su im se pridružila 22 nova honorarca.
Ugovori novinara honoraraca – trećina ugovora
Broj sklopljenih ugovora također se smanjivao, ali su i lani novinarski ugovori činili više od trećine ukupno sklopljenih ugovora o autorskom djelu. Najviše – preko 800 ugovora – sklopljeno je u Mozaičkom programu, slijedi IMS sa 585 sklopljenih ugovora, pa redakcija Zabavnog programa koja je lani imala i najbolji prosjek broja i vrijednosti ugovora – 6.599 kuna. Slijedi Sportska s 5.603 kuna, a uvjerljivo najgore stoji redakcija kulture s prosjekom koji jedva prelazi 600 kuna po ugovoru. Prosjek IMS-a bio je lani 3.084 kune. Neznatno se smanjio broj novinara s višemjesečnim ugovorima pa ih je lani bilo 84 u odnosu na 87 koliko ih je bilo prethodne godine. Među njima su ostala čak 67 novinara koji su na HRT-u surađivali i 2015. godine.
Dok je broj programa posljednjih godina značajno rastao, broj zaposlenih se smanjivao – bilo zbog racionalizacije, prijelaza u komercijalne medije ili zbog „politike“ kuće u kojoj se svaka smjena vlasti odražava na kadroviranju u redakcijama. Najbolje se to vidjelo upravo prošle godine, o čemu NO HRT-a u svojem izvještaju navodi: „U nekoliko navrata u potpunosti se mijenjala urednička struktura HRT-a, uključujući i gotovo kompletni postav glavnih urednika radijskih i televizijskih programskih kanala HRT-a. (…) Televizijski i radijski program emitirao se bez unaprijed utvrđene programske sheme, a satnice pojedinih emisija mijenjale su se sa svakom promjenom poslovodne ili uredničke strukture HRT-a.“
Kakav tretman, takva kvaliteta
Potresima usprkos, neke stvari na Prisavlju ostaju uvijek iste. Ako stalno zaposleni, afirmirani novinar mora biti zabrinut u kojem će ga smjeru odnijeti koja politička struja, tada je honorarcima koji žive od primanja s HRT-a daleko teže. Njihovi ugovori koliko sutra mogu biti raskinuti iako su obnavljani duže od desetljeća, a jedini način da ostvare temeljna prava zajamčena Zakonom o radu višegodišnje su parnice u kojima moraju dokazati da su imali sve obaveze stalno zaposlenih radnika. Pa ako je takav tretman novinara na javnom mediju koji ubire pristojbu za svoju javnu djelatnost – pravovremene i vjerodostojne informacije o temama od javnog interesa – što očekivati od komercijalnih medija kojima takav prihod nije zajamčen? Pitanje je retoričko. Kako se to odražava na kvalitetu programa koji HRT proizvodi piše u godišnjem izvješću NO-a HRT-a. Gledanost pada, HRT proizvodi manje vlastitog programa, a u padu su lani bili i komercijalni prihodi od oglašivača – tvrdi se u tom dokumentu.
I konačno, iako je zbog kršenja zakonske obaveze vođenja odvojenog računovodstva lani smijenjen Goran Radman, a prijetilo se i smjenom kompletnog Vijeća za elektroničke medije – ono ne postoji ni danas. Tako ne možemo znati koliko se u zabavne show licence, s isključivom svrhom podizanja gledanosti i prodaje termina oglašivačima, ulaže novca od pristojbe namijenjene proizvodnji programa od javnog interesa, a koliko su one financirane komercijalnim prihodima. U međuvremenu je smijenjena i predsjednica s još tri člana NO-a HRT-a, čime je to tijelo prestalo funkcionirati i prije nego što se o njihovom izvještaju raspravljalo na Saboru. Za to vrijeme istraživačkim novinarstvom i dalje se najviše bave honorarci u Zabavnom programu, gdje ih ima 56; u Mozaičkom ih je 19, dok je IMS lani na tim poslovima angažirao 15 honoraraca. Gledateljima je ionako previše politike, objasnili su s HRT-a upitani za razloge ukidanja emisije ‘Hrvatska uživo’. Za HND piše Melisa Skender.
Foto: Press arhiva
