Ivan Meštrović – Telesnost in erotika v kiparstvu
Piše: redakcija On 8 velj., 2018 At 12:13 PM | Categorized As LifeStyle, Moda, Naslovnica, Reportaže, Vijesti | With 0 Comments

Ljubljana…

Ivan MeštrovićNakon iznimno uspješne izložbe ‘Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića‘ koju su Muzeji Ivana Meštrovića priredili 2016. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, izložba pod nazivom ‘Ivan Meštrović – telesnost in erotika v kiparstvu‘ bit će predstavljena slovenskoj publici u Cankarjevom domu u Ljubljani. Izložba će biti otvorena od 13. veljače do 20. svibnja 2018. godine. Na izložbi je prikupljeno više od pedeset djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki.
Meštrovićev opus je u sklopu izložbe promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja, a razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu 1903. – 1946. godine. Prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu. Cjelina pod Ivan Meštrovićnazivom „Nelagoda tijela“ (Dalibor Prančević) obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, te uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike „ružnoga“ i afirmacije drugoga. Poglavlje „Između dva Erosa i dvije Afrodite“ (Barbara Vujanović) obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. Treća cjelina „Požar čula“ (Zorana Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta te promatra ženske aktove (skulpture i crteže) iz 2. i 3. desetljeća. Ovaj dio Meštrovićeva opusa zasićen je intimnim podacima te se može sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.
Ivan Meštrović– Danas, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se opet vraća u ljubljanski Cankarjev dom – izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti. Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti. Promatrajući kipara iz suvremenog kuta i neopterećeni njegovom slavom, trojica hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije istražili su teme tjelesnosti i erotike u djelima Ivana Meštrovića. Njihov vrijedan uvid značajan je doprinos znanstvenom istraživanju ove teme, jer se Meštrovićevim djelima rijetko prilazilo iz perspektive nagoga tijela i njegovih erotskih čitanja. U raspravama se istražuju razni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, kako muških tako i ženskih, ispitujući višestruke konotacije golog tijela i erotskih elemenata u skulpturi i crtežu, nastalima u duljem vremenskom razdoblju: od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata – (Nina Pirnat Spahić, iz predgovora izložbenog kataloga).

Organizacija izložbe:
Cankarjev dom, Ljubljana
Muzeji Ivana Meštrovića

Autori izložbene koncepcije:
Zorana Jurić Šabić
Dalibor Prančević
Barbara Vujanović

Kustosi izložbe:
Zorana Jurić Šabić
Barbara Vujanović
Nina Pirnat Spahić

Autor likovnog postava:
Filip Beusan

Foto: Press – Ivan Meštrović, Zoran Alajbeg

comment closed