Zagreb…
Objavljene su nominacije za Nagradu hrvatskoga glumišta 2018. godine. Dodjela nagrade održat će se 24. studenog 2018. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu s početkom u 21.00 sat, uz izravan televizijski prijenos na drugom programu Hrvatske radiotelevizije u režiji Paola Tišljarića i Lee Anastazije Fleger. Žiri za DRAMU: Mirela Brekalo – Popović – predsjednica; Članovi – Goran Grgić, Ivica Kunčević, Anita Matić Delić, Mario Raguž. Žiri za OPERETU I MJUZIKL: Mirjana Bohanec Vidović – predsjednica; Članovi – Tonči Bilić, Mladen Janjanin. Žiri za PLES: Marko Gutić Mižimakov – predsjednik;
Članovi – Iva Hladnik, Ana Mrak.
Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Marija Filipović.
Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA
Nominirane:
1. “Orestija” Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto;
2. “Tit Andronik” Williama Shakespearea u režiji Igora Vuka Torbice i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
3. “Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera – K. Golika – R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.
Za najbolje redateljsko ostvarenje – DRAMA
Nominirani:
1. Saša Anočić za režiju predstave “Osječki long, long play” Branka Kostelnika u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku za Osječko ljeto kulture;
2. Rene Medvešek za režiju predstave “Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera – K. Golika – R. Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
3. Igor Vuk Torbica za režiju predstave “Tit Andronik” Williama Shakespearea i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – DRAMA
Glavna ženska uloga
Nominirane:
1. Zrinka Cvitešić za ulogu Ane Šafranek u predstavi “Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera – K. Golika – R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
2. Jadranka Đokić za ulogu u predstavi „Govori glasnije” autorskog projekta Bobe Jelčića u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
3. Anja Šovagović Despot za ulogu Florence Foster Jenkins u predstavi “Famozna” Petera Quiltera u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba.
Glavna muška uloga
Nominirani:
1. Dražen Čuček za ulogu Njega u predstavi “Opet on” Timura Vermesa u režiji Marka Jurage i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Dušan Bućan za ulogu Franje Šafraneka u predstavi “Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera – K. Golika – R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
3. Draško Zidar za ulogu Sladeka u predstavi “Audijencija” Vaclava Havela u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Kazališta Virovitica.
Sporedna ženska uloga
Nominirane:
1. Ivana Boban za ulogu Tete Mine u predstavi “Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera – K. Golika – R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
2. Bojana Gregorić Vejzović za ulogu Kraljice Margarete u predstavi “Kralj Rikard III.” Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
3. Nataša Kopeč za ulogu Olive u predstavi “Pod balkonima” Ranka Marinkovića u režiji Darija Harjačeka i izvedbi festivalskog dramskog ansambla u produkciji 69. Dubrovačkih ljetnih igara.
Sporedna muška uloga
Nominirani:
1. Živko Anočić za ulogu Vojvode od Buckinghama u predstavi “Kralj Rikard III.” Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
2. Denis Brižić za ulogu Matorog Tutlje u predstavi “Vrzino kolo” Joze Ivakića u režiji Vjekoslava Jankovića i produkciji Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ Vinkovci i Hrvatskog kazališta u Pečuhu;
3. Domagoj Mrkonjić za ulogu Lonke u predstavi “Osječki long, long play” Branka Kostelnika u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku za Osječko ljeto kulture.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina
Ženska uloga
Nominirane:
1. Matea Marušić za ulogu Puštenice Julke u predstavi “Vrzino kolo” Joze Ivakića u režiji Vjekoslava Jankovića i produkciji Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ Vinkovci i Hrvatskog kazališta u Pečuhu;
2. Petra Svrtan za ulogu u predstavi “Govori glasnije” autorskog projekta Bobe Jelčića u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
3. Monika Vuco za ulogu Molly u predstavi “Molly Sweeney” Briana Friela u režiji Brune Bebić i koprodukciji Umjetničke akademije u Splitu, Hrvatskoga narodnoga kazališta u Šibeniku, Kulturno-umjetničke udruge Romb iz Splita, Umjetničke organizacije Mitropa iz Zagreba i Županijske udruge slijepih Split.
Muška uloga
Nominirani:
1. Filip Eldan za uloge Felixa, Srećka i blagajnika u predstavi “U potrazi za slovom „R“” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
2. Marjan Nejašmić Banić za ulogu Korovođe u predstavi “Orestija” Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto;
3. Filip Vidović za ulogu Sandija Ignaca, Ciganina, ali najljepšeg u predstavi “Ciganin, ali najljepši” Kristiana Novaka u režiji Ivice Buljana i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade
Nominirane:
1. “Kaštanka” Antona Pavloviča Čehova u režiji Vjere Vidov i koprodukciji Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar;
2. “Nikomu pravo” Ane Prolić prema motivima narodne pripovijetke „Svijetu se ne može ugoditi“ u režiji Ane Prolić i produkciji Kazališta lutaka Zadar;
3. “U potrazi za slovom „R“” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
Ženska uloga
Nominirane:
1. Petra Cicvarić za uloge Suzane i Dore u predstavi “U potrazi za slovom „R“” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
2. Sara Lustig za ulogu Kaštanke u predstavi “Kaštanka” Antona Pavloviča Čehova u režiji Vjere Vidov i koprodukciji Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar;
3. Ana Vučak Veljača za ulogu Gavranice u predstavi “Snježna kraljica” Hansa Christiana Andersena u režiji Paola Tišljarića i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.
Muška uloga
Nominirani:
1. Matija Čigir za ulogu Gavrana u predstavi “Snježna kraljica” Hansa Christiana Andersena u režiji Paola Tišljarića i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
2. Jurica Marčec za ulogu u predstavi “Superjunaci” autorskog projekta Rakhal Herrero u režiji Renate Carola Gatica i produkciji Teata Poco Loco iz Zagreba i Kazališne družine Pinklec iz Čakovca;
3. Siniša Novković za ulogu Vuka u predstavi “Crvenkapica” Braće Grimm u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Nominirani:
1. Jelena Hadži-Manev za tekst “Nora – trenutak pobune” nastao uz korištenje scena iz „Nore“ Henrika Ibsena izveden u produkciji Umjetničke organizacije Tragači iz Zagreba;
2. Ozren Prohić za tekst “Pjerin” Marina Držića izveden u produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
3. Ana Prolić za tekst “Nikomu pravo” nastao prema motivima narodne pripovijetke „Svijetu se ne može ugoditi izveden u produkciji Kazališta lutaka Zadar.
Najbolja redateljska ostvarenja u radio drami
Nominirani:
1. Stephanie Jamnicky za režiju radio drame „Svijet je okrugao“ Gertrude Stein;
2. Vedrana Vrhovnik za režiju radio drame „Sarajevski gambit“ Branka Ružića;
3. Petar Vujačić za režiju radio drame „Esej o laži“.
Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami
Nominirani:
1. Dajana Čuljak za ulogu u dramskoj seriji „Čuvar dvorca“ u režiji Lukasa Nole (1. epizoda);
2. Trpimir Jurkić za ulogu u dramskoj seriji „Novine“ u režiji Dalibora Matanića (1. epizoda);
3. Vinko Kraljević za ulogu u dramskoj seriji „Čuvar dvorca“ u režiji Lukasa Nole (1. epizoda).
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Zoranu Mihanoviću koji svojim vrsnim, dramaturški promišljenim oblikovanjem svjetla već četrdesetak godina bitno podiže kvalitetu naših kazališnih izvedbi.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERETA / MJUZIKL I PLES
SCENOGRAFIJA
Nominirani:
1. Antonija Dorbić u plesnoj predstavi „Nacrti“ u suradnji s Nomad Dance Academy i Lauba – kuća za ljude i umjetnost, Zagreb;
2. Irena Kraljić u dramskoj predstavi „Snježna kraljica“ Hansa Christiana Andersena u režiji Paola Tišljarića i produkciji Gradskog kazalište Trešnja iz Zagreba te u predstavi „U potrazi za slovom „R““ Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
3. Zvonimir Mihanović u opereti „Mala Floramye“ Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.
KOSTIMOGRAFIJA
Nominirani:
1. Matija Ferlin i Desanka Janković u plesnoj predstavi „Staging a Play: Tartuffe“ u produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula;
2. Mladen Radovniković u dramskoj predstavi „Orestija“ Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto;
3. Manuela Paladin Šalanović u mjuziklu „Anche le pulchi hanno la tosse (I buhe kašlju)“ u režiji Diane Hobler i izvedbi Talijanske drame Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERETA / MJUZIKL
Za najbolju predstavu u cjelini – OPERETA / MJUZIKL
Nominirane:
1. “Byron“ Darka Domitrovića i Mire Gavrana u režiji Ivane Čoh i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija iz Zagreba;
2. “Kod bijelog konja” Ralpha Benatzkyja u režiji Roberta Boškovića i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku;
3. “Mala Floramye” Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.
Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje – OPERETA / MJUZIKL
Nominirani:
1. Robert Bošković za režiju operete „Kod bijelog konja“ u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku;
2. Nina Kleflin za režiju mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Šibeniku;
3. Hari Zlodre za dirigiranje operete „Mala Floramye“ u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERETA / MJUZIKL
Ženska uloga
Nominirane:
1. Sandra Bagarić za ulogu Brigite u mjuziklu „Byron“ Darka Domitrovića i Mire Gavrana u režiji Ivane Čoh i izvedbi Zagrebačkog gradskoga kazališta Komedija iz Zagreba;
2. Hana Hegedušić za ulogu Cathy u mjuziklu „Prošlih pet godina“Jasona Roberta Browna u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu;
3. Leonora Surian Popov za ulogu komarca Tzatzire u mjuziklu „Anche le pulchi hanno la tosse (I buhe kašlju)“ u režiji Diane Höbler i izvedbi Talijanske drame Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Muška uloga
Nominirani:
1. Ronald Braus za ulogu Grofa Danila u opereti „Vesela udovica“ u režiji Branke Cvitković i Dinka Bogdanića i izvedbi Opere b.b. iz Zagreba;
2. Bože Jurić Pešić za ulogu Mirka u mjuziklu „Mala Floramye“ Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu;
3. Đani Stipanićev za ulogu Lorda Byrona u mjuziklu „Byron“ Darka Domitrovića i Mire Gavrana u režiji Ivane Čoh i izvedbi Zagrebačkog gradskoga kazališta Komedija iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERETA / MJUZIKL
Ženska ili muška uloga
Nominirani:
1. Irma Dragičević za ulogu Cathy u mjuziklu „Prošlih pet godina“Jasona Roberta Browna u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu;
2. Jana Pogrmilović za ulogu Ottilie u opereti „Kod bijelog konja“ Ralpha Benatzkyja u režiji Roberta Boškovića i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku;
3. Antonija Teskera za ulogu Male Floramye u mjuziklu „Mala Floramye“ Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – PLESNA UMJETNOST
Za najbolju predstavu u cjelini – PLES
Nominirane:
1. „Kuća na oštrici“ autorski projekt Marine Petković Liker u suradnji i izvedbi s Kajom Farszky i Silviom Marchig u produkciji Teatra &TD, Zagreb;
2. „Staging a Play: Tartuffe“ u režiji i koreografiji Matije Ferlina te produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula;
3. „Tamo vani i ovdje unutra“ koncept Ana Kreitmeyer, u koreografiji i izvedbi Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji s Festivalom Perforacije, Zagreb i Teatrom &TD, Zagreb.
Za najbolje koreografsko ostvarenje – PLES
Nominirani:
1. Matija Ferlin za koreografiju u plesnoj predstavi „Staging a Play: Tartuffe“ u produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula;
2. Ana Kreitmeyer i Sonja Pregrad za koreografiju u plesnoj predstavi „Tamo vani i ovdje unutra“ u izvedbi i produkciji Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji s Festivalom Perforacije, Zagreb i Teatrom &TD, Zagreb;
3. Roberta Milevoj za koreografiju u plesnoj predstavi „Familija“ u produkciji Roberte Milevoj (Nikad kraja) i Multimedijalne kolibe, Zagreb.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – PLES
Ženska uloga
Nominirane:
1. Dina Ekštajn za ostvarenje u predstavi „Ansambl“ u koreografiji Jasne L. Vinovrški u izvedbi i produkciji Studija za suvremeni ples, Zagreb u koprodukciji s Platformom HR i suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih uz podršku Cie Public in Private;
2. Silvia Marchig za ostvarenje u predstavi „Kuća na oštrici“ autorice Marine Petković Liker u suradnji i izvedbi s Kajom Farszky te koreografiji i izvedbi Silvie Marchig u produkciji Teatra &TD, Zagreb;
3. Sonja Pregrad za ostvarenje u predstavi „Tamo vani i ovdje unutra“ u koreografiji i izvedbi Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji s Festivalom Perforacije, Zagreb i Teatrom &TD, Zagreb.
Muška uloga
Nominirani:
1. Darko Japelj za ostvarenje u predstavi „Staging a Play: Tartuffe“ u koreografiji Matije Ferlina i produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula;
2. Marin Lemić za ostvarenje u predstavi „Staging a Play: Tartuffe“ u koreografiji Matije Ferlina i produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula;
3. Ognjen Vučinić za ostvarenje u predstavi „Bella Ciao“ autorice Silvie Marchig iprodukciji i izvedbi Inkluzivnog kolektiva za istraživanje pokreta i Hrvatskog instituta za pokret i ples, Zagreb.
MUSTAFA NADAREVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu gospodinu Mustafi Nadareviću.
Mustafa Nadarević je rođen 1943. godine u Banja Luci u Republici Bosni i Hercegovini. Ove godine navršilo se točno 50 godina otkako je diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Svoje prve glumačke korake napravio je još i prije studija, nakon završene gimnazije u Rijeci, u kazališnoj grupi Viktora Cara Emina.
Kao student glume na Akademiji dramske umjetnosti nastupa u dramskim predstavama Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, a neposredno nakon diplome 1969. godine dobio je angažiran u Drami HNK u Zagrebu, u kojem ostaje sve do umirovljenja 2013. godine. Tijekom svoje duge i plodne profesionalne umjetničke karijere odigrao je više od 80 velikih i glavnih uloga na sceni, uz brojne filmove i televizijske serije. Godine 2006. proglašen je nacionalnim prvakom Drame HNK u Zagrebu. Uz glumu je i uspješan redatelj čije su predstave uvijek bile jedne od najizvođenijih. Uz rad u Hrvatskoj, djelovao je u slovenskim i u bosansko-hercegovačkim kazalištima.
Na početku profesionalne karijere, iako nastupa u brojnim predstavama, uglavnom igra epizodne i manje uloge. Tek 1975. godine u predstavi Lorenzaccio de Musseta, igra naslovnu ulogu, u režiji Vladimira Habuneka. Iste godine igra Imotskog kadiju u Hasanaginici Milana Ogrizovića (režija Dino Radojević), da bi punu glumačku afirmaciju na kazališnim daskama stekao nezaboravnom ulogom Pometa u Držićevu Dundu Maroju, u režiji Ivice Kunčevića 1981. godine, predstavi koja je bila jedan od umjetničkih vrhunaca Drame HNK u Zagrebu. Otad nastupa u brojnim glavnim ulogama među kojima se ističu uloge Cyrana de Bergeraca u istoimenom komadu Edmonda Rostanda (režija Ivica Kunčević), Stjepana Miletića u Pricinoj drami Ostavka (režija Georgij Paro), Hubičke u Strogo kontroliranim vlakovima Bochumila Hrabala (režija Zdenek Kaloč); Alije u Goldonijevoj komediji Impresario iz Smirne (režija Paolo Magelli), Willyja Lomana u drami Arthura Millera Smrt trgovačkog putnika (režija Steven Kent), Don Zane u Marinkovićevoj Gloriji (režija Božidar Violić) i Hasanage u vlastitoj obradi i režiji Ogrizovićeve drame Hasanaginica. Uz kontinuirani glumački rad u zagrebačkom HNK, Nadarević je izuzetno aktivan u brojnim kazalištima izvan matične institucije ili kao glumac ili kao redatelj radeći ravnopravno ne samo u zagrebačkim kazalištima, nego i širom Hrvatske, te u brojnim kazalištima od Slovenije do Crne Gore. Osim kazališta, Mustafa Nadarević je jedan od najpopularnijih filmskih i televizijskih glumaca koji iza sebe ima 40 igranih filmova i više od nekoliko desetaka TV drama i brojnih televizijskih serija. Svakim svojim nastupom i na sceni i na velikom ili malom ekranu Mustafa Nadarević donosi likove koji nas duboko diraju; njegova glumačka energija je upravo nepresušna, a gipkost uma i duhovitost smještavaju ga u izabrani krug nenadmašnih glumaca. Njegovo tijelo je stalno u pokretu poput njegovog duha, njegove riječi dopiru do zadnjih redova kazališne dvorane ili kina bez obzira radilo se o stihu ili prozi. Vrhunska glumačka tehnika i stalna briga o sebi u smislu odražavanja fizičke i psihičke kondicije, te pažljiv i promišljen odabir uloga osigurali su mu karijeru od nekoliko desetljeća koja i danas traje.
Kao redatelj Nadarević je zapamćen po izuzetno kvalitetnim i dugovječnim kazališnim predstavama poput Leta iznad kukavičjeg gnijezda u vlastitoj adaptaciji (DK Gavella, Zagreb) Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja, Ive Brešana (Kazalište Kerempuh, Zagreb), te Hasanaginice prema Milanu Ogrizoviću (HNK u Zagrebu) i dr.
Svojim ukupnim umjetničkim radom, intrigantnim režijama i duhovitim scenarijima, svojom dubokom posvećenošću božici Thaliji, svojim pedagoškim radom i svakim svojim nastupom Mustafa Nadarević je doista potvrdio da je velikan hrvatskog glumišta, koji je cijeli svoj život posvetio umjetnosti riječi, geste i emocije, obogativši kulturu Republike Hrvatske, kao i kulture susjednih zemalja.
BLAŽENKA MILIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA
Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje sopranistici i dugogodišnjoj prvakinji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Blaženki Milić (rođ. Cigić).
Blaženka Milić, rođena je 1939. godine u Mostaru u Republici Bosni i Hercegovini. Svoju umjetničku karijeru počela je 1961. godine nastupom na pozornici Narodnoga pozorišta u Mostaru u glazbenom izrazu Đerdan Jakova Gotovca utjelovivši lik Petrice.
Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzičkoj školi u razredu profesorice Milke Padovan. Poslije završetka srednje glazbene škole položila je prijemni ispit i nastavila studirati solo pjevanje u klasi profesora Lava Vrbanića na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj je početkom siječnja 1967. diplomirala s odličnim uspjehom. Za studija je nastupala u sklopu studijskih koncerata i priredbi u Hrvatskome glazbenome zavodu te pjevala zapažene solističke sopranske dionice i uloge u vrlo zahtjevnim vokalno-instrumentalnim i scenskim djelima, primjerice Bachovoj kantati Actus tragicus i Pasiji po Ivanu, Vivaldijevoj Gloriji, koncertnoj izvedbi Gluckove opere Orfej i Euridika, Mozartovoj Krunidbenoj misi i scenskoj produkciji opere Figarov pir. Na početku profesionalne karijere sudjelovala je i na jadranskoj turneji Simfonijskog orkestra i zbora RTV Zagreb pod ravnanjem maestra Krešimira Šipuša, kada je nekoliko dana zaredom pjevala sopransku dionicu u Beethovenovoj Devetoj simfoniji.
Dobivši Fulbrightovu stipendiju, nakon diplome, usavršavala se na jednogodišnjem poslijediplomskom studiju na glazbenom konzervatoriju New England Conservatory of Music u Bostonu, također u klasi prof. Lava Vrbanić. Pohađala je usavršavanje i na Međunarodnoj ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu 1971. godine.
Godine 1969. godine Blaženka Milić, zvana Bajka, zaposlena je kao solistica Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu u kojemu je debitirala 20. siječnja 1970. ulogom Zorke u operi Porin Vatroslava Lisinskog. Bila je članicom opere HNK-a do umirovljenja 2000. godine. U trideset i jednoj godini provedenoj na daskama HNK-a pjevala je najteži sopranski repertoar i ostvarila više od 50 glavnih opernih uloga, a s ansamblom Opere gostovala je u Stuttgartu i Mannheimu (1972.), Torinu i Ženevi, Brnu i Istočnom Berlinu (1984.), Kijevu i Moskvi (1988.) i Salzburgu (1992.). Zagrebačka publika osobito pamti njezin nastup u Puccinijevoj Tosci 1986. u kojoj su joj scenski partneri bili Nicolai Gedda kao Cavaradossi i Ingvar Wixell kao Scarpija. Osobito se istaknula kao interpreta likova u Puccinijevim, Wagnerovim, Mozartovim, Gotovčevim i Zajčevim operama. Posljednja operna uloga koju je ostvarila u matičnoj kući bila je Verdijeva Aida, čime je na osobit način zaokružila svoju iznimnu pjevačku i umjetničku karijeru jer je popularnu ariju Aide na Nilu O patria mia pjevala na audiciji za angažman u Zagrebačkoj operi. Na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu posljednji je put nastupila 13. prosinca 2002. kao Anna u Verdijevu Nabuccu.
Surađivala je s mnogim poznatim hrvatskim dirigentima, primjerice Lovrom von Matačićem, Mladenom Bašićem, Milanom Horvatom, Mirom Belamarićem, Vladimirom Benićem, Inom Perišićem, Igorom Gjadrovom, Vjekoslavom Šutejom, Nikšom Barezom, Vladimirom Kranjčevićem i drugima.
Nastupala je na Varaždinskim baroknim večerima, Osorskim glazbenim večerima i zagrebačkim Večerima na Griču te surađivala s negdašnjom Glazbenom proizvodnjom Hrvatske radiotelevizije. Počasna je članica Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika.
Iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje krase karijeru primadone Blaženke Cigić Milić, koja je u razgovorima često znala reći da svaku rolu koju pjeva, pjeva sa srcem. Poseban doprinos dala je na polju duhovne i domoljubne glazbe, posebno u domovinskom ratu na koncertima mira i nade na kriznim ratom pogođenim područjima.
Za svoja je zapažena umjetnička postignuća nagrađena mnogim uglednim nagradama i priznanjima. Dobitnica je nagrade Franjo Kuhač Muzičke akademije u Zagrebu, medalje Davidova grada Jeruzalema, medalje Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, plakete Varaždinskih baroknih večeri, medalje “Majka Božja Bistrička” nacionalnoga svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, nagrade Milka Trnina za interpretaciju naslovne uloge operi Tosca u Operi HNK u Zagrebu, plakete Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 30. obljetnice umjetničkoga rada, srebrna medalja u povodu 100. obljetnice Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, nagrade Grada Zagreba za uspješnu glazbenu karijeru kojom je obilježila zlatno doba zagrebačke operne scene, medalje Grada Mostara te odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Foto: Press
