Večer glazbenog romantizma: Brahms, Čajkovski
By redakcija On 23 svi., 2018 At 10:46 AM | Categorized As Događanja, LifeStyle, Tech | With 0 Comments

Rijeka…

Simfonijski koncert Brahms, Čajkovski u HNK Ivana pl. Zajca

Medijski pokrovitelj Scena.hr

Pavle DespaljIznimno uspješan niz simfonijskih koncerata orkestra riječke Opere nastavlja se koncertom ‘Brahms, Čajkovski‘ pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja, u četvrtak, 24. svibnja 2018. godine s početkom u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca.
Kako i stoji u naslovu, koncert je ovoga puta posvećen dvojici skladateljskih genija razdoblja glazbenog romantizma, Johannesu Brahmsu i Petru Iljiču Čajkovskom, rođenim na isti dan, 7. svibnja (Brahms 1833, a Čajkovski 1840) i njihovim dvama veličanstvenim djelima.
Tako će u prvom dijelu koncerta romantične glazbe biti izveden Brahmsov Koncert za violinu i orkestar u D-duru, njegov jedini koncert za violinu, te jedan od najljepših i najpoznatijih Marco Grazianikoncerata violinističke literature uopće. Solističku će dionicu, uz orkestar riječke Opere, izvesti Marco Graziani, omiljeni riječki virtuoz na violini.
A potom će, u drugom dijelu koncerta, riječki orkestar izvesti Šestu simfoniju u h-molu, poznatiju kao ‘Patetična“, Petra Iljiča Čajkovskog, njegovo posljednje djelo.
Podsjetimo, Brahms je Violinski koncert skladao 1878. kada je boravio u planinskom kraju na granici Austrije s Italijom, gdje su skladana najlirskija među njegovim djelima. A kako se Brahms osjećao u idiličnom okruženju uz jezero Wörther, najbolje govori sam: ‘…djevičanski kraj, s toliko mnogo melodija što kruže zrakom da moraš biti oprezan da ne nagaziš na koju!”.
Brahms, ČajkovskiSkice za Koncert za violinu i orkestar započeo je u ljeto, a otpočetka je djelo bilo upućeno njegovu bliskom prijatelju, velikom violinistu Josephu Joachimu, koji je djelo praizveo na prvi dan nove 1879. godine, pod skladateljevim ravnanjem, u Leipzigu. Nepuna dva mjeseca kasnije s uspjehom ga je predstavio i u Londonu.
Čajkovski, zasigurno najpopularniji ruski skladatelj i najizrazitiji predstavnik slavenske romantike u drugoj polovici 19. stoljeća, svoju je posljednju, Šestu simfoniju, Patetičnu, napisao kao svoju posljednju glazbenu ispovijed.
– Ništa ljepše od te simfonije nikada nisam napisao niti ikada više hoću: u nju sam uložio, bez pretjerivanja, svu svoju dušu – kazao je skladatelj svojemu nećaku. I bio je u pravu, jer je šest dana nakon njene praizvedbe, kojom je krajem listopada 1893. sam dirigirao u Sankt Peterburgu, umro.
Njome je autor zaključio svoje životno djelo, što ga je stvarao u slutnji skorašnje smrti. Simfoniju je prema savjetu brata Modesta iz ‘Programske’ preimenovao prvo u ‘Tragičnu’, a potom u ‘Patetičnu’.

Foto: Press

comment closed