HNK Ivana pl. Zajca…
Gounodova opera ‘Faust‘ doživjet će u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, danas 28. ožujka 2014. s početkom u 19.30 sati premijeru pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević Orešković i u režiji Krešimira Dolenčića, uz impresivnu pjevačku podjelu. Tako se svjetski proslavljeni bas-bariton Giorgio Surian, između ostalog i prvak milanske Scale, vraća u ulozi Mefista u rodnu Rijeku, na pozornicu na kojoj je i započeo svoju karijeru. Kao Faust u riječkom će HNK-u, svoj hrvatski debi ostvariti zvijezda u nastanku, rumunjski tenor Stefan Pop, čiji je repertoar, unatoč njegovoj mladoj dobi, već osvojio publiku vodećih svjetskih opernih pozornica. Na premijernoj će im se izvedbi pridružiti i Valentina Fijačko u ulozi Margarete.
A s njima će pak, u repriznim izvedbama, alternirati Sergej Kiselev u ulozi Fausta, zatim Dalibor Hanzalek, Slavko Sekulić i Siniša Štork kao Mefisto, dok će se Marijana Prohaska i Ingrid Haller izmijenjivati u ulozi Margarete. Ulogu Valentina tumačit će Siniša Hapač i Ricardo Lopez, ulogu Siebela Anamarija Knego i Vanja Zelčić, dok će Iva Mrvoš biti Marta, a Wagner Bojan Šober i Dario Bercich.
U autorskom su timu ove predstave koja je nastala u suradnji s HNK-a u Splitu odakle su posuđeni scena i kostimi, i scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Ana Savić Gecan, koreografkinja Snježana Abramović Milković, oblikovatelj svjetla Boris Blidar, a projekcije potpisuju Deni Šesnić i Igor Crnković.
Dug je popis tvoraca opera koji su u protekla tri stoljeća potpali pod Mefistov utjecaj, a najjače je u publici i kritici odjeknulo djelo upravo ovog skladatelja, pa je Gounodov nemali broj puta palimpsestirani ‘Faust’ toliko zaposjeo operne pozornice da ga se s pravom može nazvati opernom legendom. Libreto u potpisu Julesa Barbiera i Michela Carréa, nastao prema Carréovom djelu Faust i Margareta koje se samo okvirno naslanja na prvi dio Goetheovog ostvaraja u stihu, poslužio je kao baza Gounodovoj operi praizvedenoj u Parizu 19. ožujka 1859 godine, koju su mnogi u početku smatrali oskvrnućem istoimenog Goetheova djela. Ipak, ‘Faust’ će biti najzvonkiji uspjeh ovog francuskog skladatelja.
Sadržaj je, ukratko, potpisivanje ugovora s vragom i trgovanje duše za mladost i sve naslade koje s njom dolaze. Faust, razočaran znanošću koja pruža odgovor na sva pitanja osim na ono iskonsko, odlučuje se na paklenu trgovinu. Ipak, istinski se zaljubljuje u Margaretu, koju ipak konačno gubi uslijed perfidne igre ciničnog Mefista. No Gounod ne iznosi na scenu filozofsku komponentu djela niti svoje likove opterećuje kompleksnom psihologizacijom, već naglasak stavlja na glazbu. Nadvladavši tradicionalne obrasce, svojim je ‘Faustom’ stvorio djelo novog žanra u kojem je dramska radnja povezanija s glazbom.
Foto: Press