fbpx

Studenti predstavljaju: Premijera opere Agrippina

Zagreb…

Zajednički projekt Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta i zagrebačkoga HNK-a

AgrippinaOpera Agrippina Georga Friedricha Händela, koja će biti premijerno izvedena 16. travnja 2016. godine, nova je i posljednja ovosezonska premijera u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagreb, a riječ je o zajedničkom projektu Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta i zagrebačkoga HNK-a. Već sedmu godinu zaredom, više od 100 Agrippinastudenata predstavlja svoje umjetničko stvaralaštvo, koje je prethodnih godina rezultiralo uspješnim izvedbama kanonskih glazbeno scenskih djela: Donizettijeva Ljubavnoga napitka, Mozartove Čarobne frule, Bizetove Carmen, Prokofjevljeva Ivana Groznoga, Slavuja Igora Stravinskoga, Gluckova Orfeja i Euridike te praizvedbom fantastične opere Madame Buffault Borisa Papandopula, za koju je redateljica Dora Ruždjak osvojila Nagradu hrvatskoga glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u 2015. godini.
Dirigent je Tomislav Fačini, redateljica Dora Ruždjak, scenograf Zlatko Kauzlarić-Atač. Kostimografi su studenti TTF-a pod mentorskim vodstvom Barbare Bourek, a oblikovatelj svjetla Marko Mijatović (ADU) pod mentorskim vodstvom Borisa Popovića.
Opera seria u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza Grimanija prati priču o Agripini, Neronovoj majci, koja spletkama pokušava s trona skinuti svojega muža, rimskog cara Klaudija, i postaviti sina za cara. Grimanijev libreto smatra se antiherojskom satiričnom komedijom punom političkih aluzija. Händel je tu operu skladao na kraju trogodišnjega boravka u Italiji. Praizvedena je u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah je postigla izvanredan uspjeh. Praizvedbu je slijedilo, za to doba, neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Hvalila se kvaliteta glazbe koja je, u skladu s tadašnjim običajima, djelomice posuđena iz drugih autorovih djela, a djelomice i od drugih skladatelja. Unatoč javnome priznanju i entuzijazmu publike, Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća, Agrippina je pomalo zaboravljena. U 20. stoljeću započela je obnova Händelova repertoara, čime se njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice. Moderni kritičari Agrippinu smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije, što ju čini jednom od njegovih najpopularnijih opera. Za razliku od kasnijih opera, ova proizlazi iz talijanske tradicije, što ju čini atipičnom i jedinstvenom.

Foto: Luka Pešun