Buna traje – Film o Seljačkoj buni

Zagreb…

Dokumentarni film o Seljačkoj buni – Buna traje na Hrvatskoj radioteleviziji

Buna trajeHrvatska radiotelevizija u nedjelju 11. veljače na Prvome programu Hrvatske televizije s početkom u 15.40 sati prikazat će dokumentarni film o Seljačkoj buni iz 1573. godine pod naslovom Buna traje. U duhu našega vremena, u kojemu su sve popularniji programi i manifestacije oživljene povijesti, festivalizacija baštine i komercijalizacija kulturnoga nasljeđa, u Donjoj Stubici posljednjih deset godina u veljači svaki se put iznova podiže seljačka buna. Družba vitezova zlatnoga kaleža u suradnji s Muzejom seljačkih buna organizira i održava kulturno-turističku manifestaciju pod imenom Seljačka buna 1573. – Bitka kod Stubice kako bi na dostojanstven način obilježila obljetnicu posljednje bitke seljačkih buna 1573. godine kojom je buna ugušena, ali je ostala u sjećanju naroda kao simbol pravedne borbe za prava kmetova.
– Uvijek me fascinira taj homo ludens u svakome čovjeku. Dečki iz Gupčeva kraja prije deset godina odlučili su se igrati rata – formirati seljačku i vitešku vojsku i pozvati u sadašnjost duhove predaka, interpretirati njihovu borbu za pravicu i njihovu tragediju, a onda su iz godine u godinu sve više uviđali značenje, snagu i ozbiljnost svojega hobija. Neki od njih osjećaju snažnu vezu s tim vremenom i nasljeđem, žive u krajoliku koji je memorirao događaje iz 1573. godine, okupljaju se pod Gupčevom lipom, stablom koje je jedini preživjeli svjedok bune i suvremenik Matije Gupca i Franje Tahija! Kad se nađete s njima na puntanju kmetova, definitivno shvatite nekronološki koncept vremena, a poklik Buna traje!, koji se ori po zagorskim bregima, stvara vam jezu i budi puntarski duh u vama, postajete puntar koji je spreman boriti se opet i opet za pravicu. Zato ovu manifestaciju i posjećuje petnaestak tisuća ljudi. Samo u Bitki kod Stubice sudjeluju mnogobrojni pripadnici povijesnih hrvatskih postrojbi i viteških udruga iz Hrvatske, Slovenije, Slovačke i Mađarske, koji kostimima i tipom oružja datiraju u intervalu od oko 100 godina od bune. Organizatori nastoje prikaz učiniti što vjerodostojnijim, no kompromisi su neizbježni. Zanimljivo je i to da se predodžba aktera o bitki kod Stubice uvelike oblikovala pod utjecajem filma Vatroslava Mimice Anno domini 1573., pa Zdravko Grabušić, koji igra Franju Tahija, nosi originalni filmski kostim u kojemu je ulogu Franju Tahija odigrao pokojni glumac Pavle Vujisić – ističe HRT-ova urednica i scenaristica Ljiljana Šišmanović.
Buna trajePovijesno gradivo svima je poznato, barem u osnovnim činjenicama, a pučka usmena predaja o seljačkoj buni, Franji Tahiju, Iliji Gregoriću i Matiji Gupcu živa je, intenzivna i aktivna, te mnogo poznatija od povijesnih činjenica. Na tome tragu, ljudi iz Gupčeva kraja, amateri entuzijasti, odlučili su dati dignitet buni iz 16. stoljeća, unaprijediti i proslaviti svoj kraj i rekonstruirati bitku koja se dogodila 9. veljače 1573. godine. Nadahnuta njihovim entuzijazmom, autorska ekipa koja proizvodi emisije pučke i predajne kulture – urednica Ljiljana Šišmanović, redateljica Tihana Kopsa i stručni suradnik Vido Bagur – početkom prošle godine počela je s ostvarenjem projekta dokumentarnoga filma Buna traje.
Film prati i kronološki dokumentira pripreme i izvedbe kostimiranih uprizorenja Puntanja kmetov pri Gupčevoj lipi i bitke na bojnome polju kod Majsecova mlina. Naracija muzejske savjetnice Vlatke Filipčić Maligec objašnjava povijesni kontekst i činjenice o ličnostima i događajima. Suvremen pristup, ideju i motivaciju u izjavama i komentarima izlažu Ivan Štefek, koji igra Iliju Gregorića, scenarist i redatelj bitke Matija Djanješić, koji igra zapovjednika viteške vojske, Krešimir Končevski, koji prvi put, poslije karizmatičnoga Zlatka Mirta Mede, igra Matiju Gupca, Zdravko Grabušić, koji igra Franju Tahija, Luka Winter, koji igra Petricu Kerempuha, te drugi kmetovi i vitezovi, a Božidar Sačer, zaljubljenik u Gupčev kraj te lokalnu povijest i tradicijsku kulturu, vlasnik gostionice Pod Gupčevom lipom, govori o inicijativi gradnje rodne kuće Matije Gupca u Hižakovcu i obrazlaže motive i razloge te, kako je rekao, povijesne krivotvorine.
Buna traje– Kad snimate događaj na čiji razvoj ne možete utjecati, nema ponavljanja ni redateljskih intervencija, puno je više napetosti i stresa, pa je sinkroniziranje cijele ekipe u stvarnome vremenu dodatan zadatak. Redateljica i scenaristica Tihana Kopsa, direktor fotografije Siniša Galar, majstor tona Saša Anetić i ja u pripremi smo morali definirati koje dionice pohoda vojske i dijelove bitke trebamo i možemo snimiti kako bismo uhvatili ključne trenutke za razvoj radnje, ali i odabirom planova i položaja kamera filmskim jezikom dinamizirali bitku, stvorili emocionalni naboj kod gledatelja te prenijeli atmosferu događaja. Redateljica Tihana Kopsa cijeli je događaj shvatila kao živu pozornicu koja se kontinuirano kreće prema završnome prizoru kod Majsecova mlina, a usput se uz predviđene dramske dijaloške scene odvijaju i nepredviđeni trenutci, na koje je trebalo istodobno reagirati. Kad vam tjednima unaprijed pripremljenu poziciju kamere za igrani prizor sukoba kmetova i viteške patrole na mostu zauzmu natisnuti znatiželjnici s fotoaparatima, vaša pomna priprema pada u vodu, ali proradi dokumentaristički nerv zbog kojega je redateljica morala donositi nove odluke i mijenjati redateljska rješenja, a ostati vjerna vlastitomu prosedeu. I to je izvrsno obavila. Imali smo nešto bolje produkcijske uvjete od standardnih uvjeta proizvodnje emisija pučke i predajne kulture, pa su neke pozicije pokrili snimatelji Damir Bednjanec i Dražen Lipka te snimatelj bespilotnom letjelicom Branko Drakulić i njegovi suradnici. Kad su Gupčevi puntari krenuli, praćeni tisućama posjetitelja manifestacije, izvikujući Buna traje!, cijelu je ekipu zahvatila njihova energija, a kontinuirana komunikacija između nekoliko unita, koji su preko motorola razmjenjivali upute i informacije, bila je dobro koordinirana sigurnom redateljskom palicom. Mislim da se ta stvaralačka energija osjeti u svakome snimljenom kadru. Potencijal snimljenoga materijala u potpunosti je došao do izražaja montažnim intervencijama Irene Korpes, a autorska glazba Nikole Novaka naglasila je dramski naboj cijele filmske priče. Dokumentarac smo, prema želji Vitezova zlatnoga kaleža posvetili pokojnomu Zlatku Mirtu Medi, preparatoru iz Muzeja seljačkih buna, koji je inicirao cijelu manifestaciju i godinama svojom karizmom oživljavao lik Matije Gupca – kako su rekli protagonisti filma – Medo nije glumio Gupca, on ga je živio – dodaje Ljiljana Šišmanović.
Film je proizveden u Programskome odjelu za kulturu Hrvatske radiotelevizije, kojemu je rukovoditeljica Lidija Špiranec. Izvršni producent tijekom proizvodnje bio je Tomislav Pulić, a tijekom finalizacije Marin Marušić, producentica je Nera Zembjak, vozači su Krešo Gršić i Darko Ferek Hanzir, asistentica redateljice Snježana Purgarić Kundija, tonski snimatelj Saša Anetić, snimatelj bespilotnom letjelicom Branko Drakulić, snimatelji Damir Bednjanec i Dražen Lipka, tonsku obradu potpisuje Robert Stanić, koloristica je Iva Blašković, montažerka Irena Korpes, autor glazbe Nikola Novak, direktor fotografije Siniša Galar, stručni suradnik Vido Bagur, scenaristice su Tihana Kopsa i Ljiljana Šišmanović, redateljica Tihana Kopsa i urednica Ljiljana Šišmanović.

Dokumentarni film Buna traje osim na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) 11. veljače s početkom u 15.40 bit će dostupan i na mobilnim uređajima, tabletima i računalima s pomoću multimedijske usluge HRTi.

Foto: Press