fbpx

Povijesne kontroverze o radu, djelovanju i naslijeđu Haškoga tribunala

Na HR3…

U emisiji Hrvatskoga radija Povijesne kontroverze o radu, djelovanju i naslijeđu Haškoga tribunala

Povijesne kontroverzeU emisiji Povijesne kontroverze na Trećemu programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 3) u četvrtak 15. veljače, 22. veljače te 1. ožujka 2018. godine s početkom u 14.30 sati govorit će se o radu, djelovanju i naslijeđu Haškoga tribunala. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 1992. godine. Sud je s radom počeo 1993. godine i sjedište mu je bilo Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon dva i pol desetljeća sud je završio s radom na kraju 2017. godine. Ukupno je optužena 161 osoba, od čega je 90 osuđeno, 19 oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudovima, u dva se slučaja ponavlja postupak, a 37 postupaka okončano je povlačenjem optužnica. Na sudu je svjedočilo 4 650 svjedoka, a nakon završetka rada ostalo je približno 2,5 milijuna stranica transkripata sudskih postupaka. Izricane su kazne za četiri vrste zločina: genocid, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja, teške povrede Ženevskih konvencija, ali i za djelovanje koje je nazvano udruženim zločinačkim pothvatom.
Kakav je to bio sud, je li postigao ciljeve zbog kojih je osnovan, kakva je bila uloga povijesti i povjesničara u njegovu radu i kakvo je naslijeđe ostavio, pitanja su na koja će se u tri nastavka emisije odgovori tražiti u razgovoru s Mladenom Ančićem, Davorom Derenčinovićem, Davorom Marijanom i Antom Nazorom. Autori su i voditelji Gordan Ravančić i Josip Mihaljević, a urednica je Antonia Hrvatin Roth. Emisiju Povijesne kontroverze osim na Trećemu programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 3) bit će moguće poslušati i putem mobilnih uređaja, tableta i računala s pomoću multimedijske usluge HRTi.

Foto: Press