fbpx

Napustio nas je velikan hrvatske kazališne scene Vlado Štefančić

Zagreb…

Vlado Štefančić– Vlado Štefančić je čovjek koji je zadužio mnoge generacije kazališnih umjetnika. Bio je početak mnogih karijera koje traju i danas. Začetnik je tzv. Zagrebačke škole mjuzikla koji je svojom energijom i znanjem zarazio mnoge, a svojim neumornim radom postavio je temelje Kazališta Komedija kakvo svi danas poznajemo – izjavio je Krešimir Batinić, ravnatelj Kazališta Komedija.
Nakon kratke bolesti, u nedjelju navečer u Zagrebu u 87. godini, napustio nas je Vlado Štefančić. Velikan hrvatske kazališne scene, redatelj i glumac, autor gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija, te dobitnik brojnih nagrada i priznanja generacijama Komedijinih djelatnika ostat će u trajnom sjećanju.
Serijom koncerata Zabavljač koji će se održati u Kazalištu Komedija od 6. do 9. studenog 2017. godine, obilježit će se sedamdeset godina umjetničkog djelovanja gospodina Štefančića, te ujedno reći posljednje zbogom i hvala velikom umjetniku.
Vlado ŠtefančićVlado Štefančić je rođen u Vukovaru 1931. godine. Autor je gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija. Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu: od velikih spektakala, kao što su postava Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog u pulskoj Areni, preko prvih domaćih rock-opera, glazbenih komedija i mjuzikala, do iniciranja i realizacije nove Komedijine scene početkom 2000.-ih na Jarunu. Kao redatelj, ali i dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija, potiče i realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl Jalta, Jalta, kao i mjuzikle Dundo Maroje, zatim prve rock-opere na ovim prostorima – Gubec-beg i Grička vještica. Usto, potpisuje režije mnogo ponajboljih stranih mjuzikala, kao što su Čovjek iz Manche, Jadnici (prije West Enda i Broadwayja!), Guslač na krovu, My Fair Lady, Kosa, rock opere Jesus Christ Superstar, opereta Zemlja smiješka, Šišmiš, Vesela udovica, Kod bijelog konja, Noć u Veneciji, Barun Trenk, Kneginja čardaša i Grofica Marica, opere Lucia di Lammermoor te komičnih opera Seviljski brijač i Gospoje i husari.
Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle Car Franjo Josip u Zagrebu i Kralj je gol Milana Grgića i Alfija Kabilja, Lady Šram Nine Škrabea i Arsena Dedića, Dan od amora Luke Paljetka i Đele Jusića, O’kaj Borisa Senkera, Tahira Mujičića i Nine Škrabea, Tko pjeva zlo ne misli Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge.
Vlado ŠtefančićOsim kao redatelj, Vlado Štefančić djelovao je i kao vrlo uspješan glumac, a stariji Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta Mala Floramye, Kod bijelog konja, Spli’ski akvarel, Grofica Marica i Šišmiš te komedija Matijaš grabancijaš dijak, Charlyjeva tetka, Utopljenici, Dvanaest stolica, Zlatni dečki i mjuzikala poput Obećanja, obećanja. Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu također je ostvario brojne uloge poput one u predstavama Bosonogi u parku i Pobrinimo se za Ameliju, a ne smije se izostaviti niti njegova uloga u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj Kafetariji u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978., na repertoaru Igara održala punih deset godina.
Vlado Štefančić dobitnik je nagrade “Marul” 1966., a Zagreb mu je odao priznanje dvjema nagradama grada Zagreba (1973. i 1994.). Godine 2006. nagrađen je nagradom „Vatroslav Lisinski“ Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a godine 2000. Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodjeljuje mu Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.
Njegovi mjuzikli nisu samo oplemenili zagrebačku kazališnu scenu već i stvorili nova glumačka imena koja su zablistala u njegovim režijama te su mnogi od njih postali bitni članovi ansambla Komedije.

Foto: Press