Njemački filmovi Fritza Langa u kinu Tuškanac

Od 1. do 6. l0. retrospektiva filmova Fritza Langa

Tuškanac

Kino Tuškanac donosi retrospektivu njemačkih filmova Fritza Langa, jednog od najznačajnijih redatelja svih vremena koji je utjecao na Luisa Bunuela, Alfreda Hitchcocka, Sergeja Ejzenštejna, Ingmara Bergmana, Orsona Wellesa i dr. Program će trajati od 1. do 6. listopada, a čini ga 10 Langovih djela nastalih u razdoblju 1921.-33.
Retrospektiva započinje u četvrtak, 1. listopada u 19 sati, projekcijom jednog od najimpresivnijih djela zrelog nijemog filma, Metropolis (1927). Uoči projekcije uvodnu riječ o Langovu iznimnom značaju i mjestu u svjetskom filmu održat će filmolog, prof. dr. sc. Nikica Gilić.
U nastavku programa slijede prvi Langov zvučni film i jedan od najboljih filmova svih vremena M (1931), potom jedno od prvih važnijih ostvarenja znanstvenofantastičnog žanra Žena na mjesecu (1929), posljednji redateljev film prije egzila Testament doktora Mabusea (1933), jedan od prvih uspjelih filmova špijunskog podžanra Špijuni (1928), jedno od ključnih dometa njemačkog ekspresionizma Dr. Mabuse, kockar (1922, u 2 dijela), prvi veliki redateljev uspjeh Umorna smrt (1921), te čuvena legenda Nibelunzi (1924, u 2 dijela).

Fritza Langa

Dajući ključne i prve doprinose razvoju niza (pod)žanrova, Lang je, riječima nestora hrvatske filmske kritike Vladimira Vukovića, „neprestano varirajući tri u biti romantičarske teme (sudbina, krivnja, želja za osvetom ili društvenom pravdom), ostvario opus prožet pesimizmom, iracionalnošću i oštroumljem na rubu filozofičnosti, ali i mistikom, s ugođajem tjeskobe i more koji se funkcionalno uklapa u bizarne priče i egzotične ambijente, te s ugroženim usamljenim junacima koji često nose klicu vlastite kobi – žrtvama okolnosti (socijalnih i političkih) kojih ponekad i nisu svjesni“.
Izvorna vizualna stila, Lang je, prema filmologu, prof. Anti Peterliću, „uz Jeana Renoira, Johna Forda, Howarda Hawksa i Alfreda Hitchcocka, kultni redatelj klasičnog stila fabularnog filma“, autor koji je, kao „majstor izražavanja neuroza suvremenog svijeta te prikaza podneblja tjeskobe i gotovo sudbinske nemoći čovjeka u susretima s politikom i suvremenom civilizacijom kao i suočenjima sa samim sobom i smrću“, zamjetljivo utjecao na Sergeja Ejzenštejna, Luisa Buñuela, Alfreda Hitchcocka, Henri-Georges Clouzota, Claudea Chabrola, Ingmara Bergmana, kao i na brojne redatelje filma noira.

Foto: Press