Dodjela europskih filmskih nagrada
U subotu 11. prosinca 2021. godine na Trećem programu Hrvatske televizije (HRT-HTV3) u 19.00 sati HTV će izravno prenositi 34. svečanu Dodjelu europskih filmskih nagrada (EFA).
Dodjela nagrada će se održati u berlinskoj Areni, a prema planu prijenos će trajati oko tri sata. Komentatori u HTV-ovom studiju bit će Dean Sinovčić i Boško Picula.
Urednica prijenosa na HRT-u je Branka Papić, redateljica Anamarija Corazza, a prijenos će simultano prevoditi Nataša Mance i Lovro Škopljanac.
U nastavku donosimo osvrt Boška Picule:
U posljednje vrijeme jedna od najneizvjesnijih dodjela Europskih filmskih nagrada (EFA), upriličit će se, baš kao i prošle godine, u posebnim uvjetima zbog pandemije koronavirusne bolesti. Usto, prvi put nakon druge polovice 1990.-ih, Berlin je treći put zaredom domaćin svečanosti jer je lani zbog protuepidemijskih mjera zaobiđeno pravilo da svake parne godine najbolje europske filmašice i filmaše ugosti neki drugi grad. Stoga će planirani Reykjavik tek dogodine organizirati 35. dodjelu.
Ona je ove godine u znaku žanrovski raznolikih naslova čije ekipe u njemačku prijestolnicu stižu s nizom već osvojenih priznanja te su članovi Europske filmske akademije koji odlučuju o nagradama imali poprilično težak zadatak izabrati najbolje. U središnjoj kategoriji, onoj europskog filma, ove je godine nominirano pet naslova, većinom koprodukcija dviju ili više europskih kinematografija. Dodjelu s najviše nominacija, njih pet, dočekuje bosansko-hercegovačka ratna drama Quo vadis, Aida? redateljice i scenaristice Jasmile Žbanić koja je od svoje premijere na prošlogodišnjem Festivalu filmske umjetnosti u Veneciji zavrijedila mnogobrojna priznanja, uključujući i nominaciju za Oscara u kategoriji najboljega međunarodnog filma.
Priča o prevoditeljici koja uoči genocida u Srebrenici u srpnju 1995. pokušava spasiti svoju obitelj, zavrijedila je i nominacije u kategorijama europske režije, europskog scenarija, europske sveučilišne nagrade i europske glumice koja je pripala Jasni Đuričić.
Po četiri nominacije imaju ovogodišnji dobitnik Zlatne palme u Cannesu, francusko-belgijski spoj trilera i filma strave Titan u režiji Julije Ducourau i britansko-francuska obiteljska drama Otac Floriana Zellera čiji je glavni glumac, Oscarom nagrađeni Anthony Hopkins jedan od favorita u kategoriji europskog glumca. Preostala dva rada nominirana za europski film imaju po tri nominacije.
To su finsko-ruska drama Kupe broj 6 čiji je redatelj Juho Kuosmanen i talijanska drama Božja ruka Paola Sorrentina. U kategoriji europske režije uz Jasmilu Žnabić, Juliju Ducournau, Floriana Zellera i Paola Sorrentina, predložen je i rumunjski sineast Radu Jude, autor ovogodišnjeg dobitnika Zlatnog medvjeda u Berlinu, humorne drame Baksuzno bubanje ili bezumni pornić nastale kao hrvatske manjinske koprodukcije, koji se nada i nagradi za najbolji scenarij.
Ta bi nagrada osim Raduu Judeu i Jasmili Žbanić, mogla pripasti i Florianu Zelleru, Paolu Sorrentinu te Eskilu Vogtu i Joachimu Trieru, koscenaristima norveške komedije Najgora osoba na svijetu.
Njezina je glavna glumica Renate Reinsve nominirana u kategoriji europske glumice u kojoj se uz Jasnu Đuričić nalaze još i Seidi Haarla (Kupe broj šest), Agathe Rouselle (Titan) te Carrey Mulligan (Djevojka koja obećava). Anthonyju Hopkinsu pak konkuriraju Jurij Borisov (Kupe broj šest), Franz Rogowski (Konačna sloboda), Tahar Rahim (Mauritanac) i Vincent Lindon (Titan). Kuriozitet je ovogodišnje dodjele to što je jedan film istodobno predložen i u kategoriji europskog dugometražnog animiranog filma, i u kategoriji europskog dugometražnog dokumentarnog filma. To je danski hibridni rad Bijeg čiji autor Jonas Poher Rasmussen može osvojiti i europsku sveučilišnu nagradu.
Na svečanosti u Berlinu doznat će se i laureati u kategorijama europske komedije, europskog otkrića (nagrada FIPRESCI) i europskog kratkometražnog filma, a već su poznati nagrađeni filmovi u kategorijama najbolje fotografije (Konačna sloboda), montaže (Stiskanje šaka), scenografije (Prirodno svjetlo), kostimografije (Amonit), šminke i frizure (Titan), glazbe (Konačna sloboda), zvuka (Nedužni) te vizualnih efekata (Janje).
Ove je godine lani uvedenu Akademijinu nagradu za inovativno filmsko pripovijedanje dobio britanski redatelj Steve McQueen za seriju filmova Mala sjekira. Nagrada za životno djelo pripala je mađarskoj redateljici Márti Mészáros, najpoznatijoj po svojoj trilogiji Dnevnik, čija su ostvarenja trijumfirala na najvećim svjetskim festivalima (Posvojenje u Berlinu).
Posebno priznanje za europski doprinos svjetskom filmu ove je godine dobila danska redateljica Susanne Bier, autorica Oscarom nagrađenog filma U boljem svijetu te EFA-om nagrađene komedije Sve što trebaš je ljubav. Norveška koproducentica Maria Ekerhovd čiji je kratki film Sniffer nagrađen u Cannesu dobitnica je Eurimagesove nagrade za koproducentski rad.
Kao što je poznato, o Europskim filmskim nagradama odlučuje Europska filmska akademija sa sjedištem u Berlinu koja danas broji više od četiri tisuće članova, uključujući četrdeset iz Hrvatske.
Predsjednica je Akademije poljska redateljica Agnieszka Holland, predsjedatelj Upravnog vijeća Akademije britanski producent Mike Downey, dok je hrvatska producentica Anita Juka jedna od članica Upravnog odbora Akademije. Inicijalna je dodjela Europskih filmskih nagrada održana 1988. u tadašnjem Zapadnom Berlinu.
U početku nazvano Felixom, priznanje posljednja dva desetljeća nosi sadašnji naziv Europska filmska nagrada, a statueta je dizajnirana u liku žene s haljinom posutom zvijezdama. Ovogodišnja se svečanost održava u Areni Berlin, spomeniku industrijske arhitekture podignutom 1927., koje od svoje prenamjene 1995. te preuređenja 2000. predstavlja jedno od najatraktivnijih kulturnih zdanja u Europi.
Voditeljica je svečanosti njemačka glumica Annabelle Mandeng (Berlin Alexanderplatz), dok je sama dodjela spoj zbivanja na mjestu događaja uz ograničeni broj uzvanika, uglavnom nominiranih, te virtualno priređenih dijelova TV prijenosa.
Foto: Press HRT arhiva
