Nobelovac Svante Pääbo održao predavanje –“Drevna genetika”
Svante Pääbo, švedski genetičar i dobitnik Nobelove nagrade, održao je 13. rujna javno predavanje u odvorani Školske knjige na temu “Drevna genetika”. Predavanje je privuklo izniman interes te je Velika dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Među prisutnima su bili sudionici ESHE konferencije, stručnjaci iz sličnih područja, studenti arheologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali i brojni zainteresirani građani. Predavanju je prisustvovao i poznati hrvatski genetičar Dragan Primorac, koji je svojim dolaskom dao dodatni značaj ovom događaju. Na pitanje kako je dobitak Nobelove nagrade utjecao na njegovo istraživanje o ljudskoj evoluciji Svante Pääbo odgovorio je:
– Osvajanje Nobelove nagrade malo je usporilo moje istraživanje ljudske evolucije, jer od tada ima toliko drugih stvari za raditi, ali postajem bolji reći ne svemu ostalom- izjavio je Pääbo za portal Scena.hr.
Svante Pääbo švedski je genetičar koji je 2022. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu zahvaljujući svom životnom radu. Njegov najveći uspjeh bilo je uspješno izdvajanje i sekvenciranje DNK neandertalaca starih više od 40.000 godina, čime je omogućio znanstvenicima da usporede genom neandertalaca s genomom modernog čovjeka.
Životni rad Svantea Pääba: otključavanje tajni ljudske prošlosti
Pääbov glavni cilj bio je otkriti može li se toliko star genom sekvencirati i usporediti s genomom modernog čovjeka kako bi se riješilo jedno od najvećih pitanja u znanosti: “Odakle dolazimo?”. Tijekom svog istraživanja, Pääbo se suočio s brojnim izazovima, poput kontaminacije drevnih uzoraka bakterijama ili genetskim materijalom modernih znanstvenika. Godine 2010. napokon je pronašao način za izolaciju i sekvenciranje neandertalske DNK, čime je otvorio nova vrata za daljnje istraživanje drevne genetike.
Njegova otkrića nisu samo osvijetlila evolucijsku povijest čovjeka, već su omogućila i nove uvide u zdravlje modernog čovjeka. Usporedba DNK neandertalaca i današnjih ljudi pružila je dragocjene informacije o razvoju mozga, rizicima za bolesti poput autizma i ovisnosti o nikotinu, te imunološkim reakcijama na bolesti poput COVID-19.
– Ne znam baš. Mislim da to ne bi bilo veliko otkriće da ste to znali ispred vremena. Mislim da je nešto o čemu sanjamo, na primjer, napraviti analizu homo floresiensis, da dobijemo DNK iz toga. Bilo bi stvarno jako cool- odgovorio je Pääbo na pitanje Scene. hr što može vidjeti kao sljedeće veliko otkriće u istraživanju drevne genetike.
Pääbov put prema uspjehu: od egipatskih mumija do neandertalaca
Prije nego što je postigao ovaj veliki uspjeh, Pääbo je pokušao izolirati DNK iz egipatskih mumija, ali bez uspjeha. Neuspjeh ga je naveo da svoj fokus s arheologije preusmjeri na medicinsku genetiku, gdje je konačno pronašao metode koje su mu omogućile da uspješno sekvencira drevni genom. Ovaj trenutak bio je prekretnica u njegovoj karijeri i znanosti, ali isto tako veliki izazov:
– Započeo sam naravno jako zainteresiran za tu temu i mislio sam da će biti lako, a onda sam shvatio tu kontaminaciju današnjice. DNK je vrlo ozbiljna stvar, pogotovo kada se radi o ljudskim ostacima, tj. neandertalcima, naravno, tako da je to jedna stvar i onda znate da je veliko iznenađenje doprinos neandertalaca današnjim ljudima. Jedno vrijeme smo mislili da je ovo neka vrsta greške, da nešto nije u redu, ali nije greška – izjavio je Svante Pääbo za portal Scena.hr.
Pääbo i njegov tim također su identificirali su kako moderni ljudi dijele između 1% i 4% DNK s neandertalcima, što je dovelo do zaključka da je došlo do križanja između vrsta. Otkriće denisovaca, misteriozne grane ljudskih predaka, 2010. godine također je jedno od Pääbovih velikih dostignuća. Denisovci su identificirani iz malenog koštanog fragmenta pronađenog u špilji Denisova u Sibiru, a njihovo otkrivanje otvorilo je potpuno novu perspektivu o ljudskoj prošlosti.
– Sekvencionirali smo genom iz ovog malog dijela prsta djevojke iz špilje Dennisova i bili smo vrlo iznenađeni kada smo otkrili da to nije bio neandertalac, niti moderni čovjek, njegova prilično duga nezavisna povijest naseljenosti od oko 400.000 godina. Bio je to nekakav novi oblik čovjeka koji smo otkrili samo iz genoma – objasnio je Pääbo za portal Scena.hr.
Pääbo je 2022. godine nagrađen Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za svoje postignuće u razumijevanju ljudske evolucije putem paleogenetike. Njegov rad promijenio je naš pogled na ljudsku povijest i pokazao da naši preci nisu bili izolirane skupine, već su se međusobno miješali i genetski obogatili modernog čovjeka.
Osim znanstvenih uspjeha, Pääbo je svojim otkrićima omogućio i bolji uvid u genetske predispozicije za bolesti koje danas pogađaju ljude, objasnio je povezanost genoma neandertalaca s osjetljivošću na određene bolesti, uključujući i COVID-19. Naime, određeni genetski segment naslijeđen od neandertalaca, prisutan kod dijela modernih ljudi, može povećati ili smanjiti rizik od teških simptoma COVID-19 i drugih bolesti. Ova otkrića pokazala su da nasljeđeni geni od neandertalaca i dalje igraju važnu ulogu u imunološkom odgovoru na bolesti.
Pääbo je istaknuo kako razumijevanje ovih genetskih veza pomaže u boljem shvaćanju mehanizama koji utječu na zdravlje današnjeg čovjeka. Ovo istraživanje pokazuje koliko su drevni geni još uvijek relevantni i kako nam mogu pružiti uvid u moderne zdravstvene izazove.
Zanimljivo je da Pääbo nije prvi član svoje obitelji koji je dobio Nobelovu nagradu. Njegov otac, Sune Bergström, također je bio dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu, čineći ovu obitelj iznimno značajnom u svijetu znanosti.
– Pitanje je kako definirate čovjeka. Neandertalca ili modernog čovjeka otkad smo se odvojili od neandertalaca, to bi bilo 400.000 godina – 450.000 godina ili tako nešto – zaključio je Svante Pääbo za portal Scena.hr.
Svante Pääbo danas je simbol znanstvene upornosti i inovacije. Njegov rad nastavlja inspirirati nove generacije znanstvenika, dok njegova otkrića o drevnoj genetici pružaju neprocjenjive uvide u prošlost i budućnost ljudskog zdravlja.
Arheološki muzej u Zagrebu ove je godine bio jedan od suorganizatora značajne konferencije Europskog društva za proučavanje ljudske evolucije (ESHE), koja se održala u Zagrebu. Zahvaljujući ESHE konferenciji, glavni grad Hrvatske ugostio je istaknutog znanstvenika i dobitnika Nobelove nagrade, profesora Svantea Pääboa, pionira na polju evolucijske genetike.
Foto: Petra Lazić/Scena.hr
