Premijerno: Smrt Sokratova na Sceni Travno
By redakcija On 7 ožu., 2019 At 09:53 AM | Categorized As Događanja, LifeStyle, Tech | With 0 Comments

Zagreb…

Smrt Sokratova je završno dio trilogije koju Umjetnička organizacija SKOP i multimedijalni redatelj Nenad Glavan postavljaju na scenu nadahnuti antičkim književnim klasicima

Medijski pokrovitelj Scena.hr

Smrt SokratovaU subotu 9. ožujka u 20.00 sati na Sceni Travno odigrat će se premijera multimedijalne predstave Smrt Sokratova. Redatelj je Nenad Glavan, a igraju Branka Cvitković i Toma Medvešek.
Smrt Sokratova je završno dio trilogije koju Umjetnička organizacija SKOP i multimedijalni redatelj Nenad Glavan postavljaju na kazališnu scenu nadahnuti antičkim književnim klasicima. Nakon Vergilija u predstavi Troia’s discount i Petronija u Table d’Hote, red je na Platonu.
Predstava se temelji na Platonovoj Apologiji, a dramaturg Darko Lukić, koristeći i motive iz Platonove Države i Gozbe te Aristofanovih Ptica, stvara dinamičan scenoslijed posljednjih trenutka života oca moralne filozofije Sokrata, kada se on, u agoniji nakon popijenog otrova, i dalje braneći istinu, obračunava s utvarama svojih progonitelja: sa sudom, tužiteljima i državom, ali i s učenicima, te sa sobom – naposljetku.
Smrt SokratovaUlogu Sokrata Glavan povjerava Branki Cvitković. Jer Platonova misao je univerzalna i njegovo učenje o ideji kao totalnoj sili koja je iznad svega, države i pojedinca, zvuči podjednako istinito izgovoreno muškim ili ženskim glasom. Na zahtjevnost teksta ta doajenka hrvatskog glumišta daje prave dikcijske i interpretacijske odgovore, a njezina glumačka karizma i iskustvo u suigri s mladim kolegom Tomom Medvešekom, koji bravurozno, glasovno kameleonski utjelovljuje niz likova: suca, tužitelje, Sokratove učenike pa tako i samog Platona, precizno kreira odnos učitelj-učenik, odnosno, suodnos koji utječe i oblikuje obojicu pa postaje fatalan, brišući autorstvo misli.
Platon: “Pretpostavimo da ljudi žive u špilji i da zbog okova glavu ne mogu okretati pa jedino što vide su sjene na zidu ispred sebe.”
Pretpostavimo da ljudi žive pogleda prikovanog na zaslon pa jedino što znaju je ono što vide na televizoru, računalu, mobitelu.
Sokrat: „To prokletstvo špilje neće stati sve dok se država i filozofija ne sjedine. Tako da vladari postanu filozofi ili da filozofi postanu vladari. Bez te premise nijedno ispravno uređenje neće ugledati svjetlo dana. I to je ono što me odavno plaši i ne da mi govoriti… jer teško je uvidjeti da nema drugog puta do sreće. Ni za koga. Ni za pojedinca, ni za državu.“
Smrt SokratovaPlatonova špilja aktualna je itekako danas, u svijetu fake newsa, lažnih idola i koristoljubivih moralnih izokretanja, gdje će demokracija p(l)atiti pokušavajući se svidjeti i dodvoriti svima, umjesto da gaji i bodri razum, onaj koji traži i propituje istinu.
Sokrata su optužili i osudili bestidnim lažima, gađali su ga lažnim vijestima, tj. falsificiranom istinom. Osuđen je vikom i kićenim riječima, izgovorenima radi stjecanja moći nad blagima i lakovjernima, odnosno, poslušnima i društveno ravnodušnima.
„Sokrat ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država i kvari mlade“, tvrde tužitelji i predlažu smrt. On staje pred sud i brani se časno, s uvjerenjem da su istina i pravda na njegovoj strani. Prijatelji mu nude pomoć oko bijega, ali Sokrat je čovjek koji čitav život govori o vrlini, o pravu i pravednosti, o državi i zakonima i zato presudu, iako nepravednu, uvažava i smrt prihvaća mirno. Bijeg bi bio suprotan od svega za što se borio.
Žučne rasprave atenske sudnice donesenu su fuzijom klasičnih kazališnih sredstava – glasa i pokreta, i tehnologije gaminga, tzv. praćenja pokreta. Putem posebne mizanscene real-time 3D digitalno oblikovanog performansa na sceni su oživljeni argumenti kićenih govornika te Sokratova obrana – obrana Istine, zbog koje on odabire ispiti smrtonosni koktel kukute i radije počiniti samoubojstvo tijela i osobe nego samoubojstvo misli i savjesti. I država i demokracija i Sokrat ugasit će se baš negdje u istom trenutku.

Multimedijalna predstava Smrt Sokratova
Režija: Nenad Glavan
Igraju: Branka Cvitković i Toma Medvešek
Jezična adaptacija i dramaturgija: Darko Lukić
Video 3D oblikovanje, mocap sustav: Dejan Gotić i Dino Nikšić
Oblikovanje svjetla: Tomislav Maglečić
Oblikovanje tona: Dan Jemrić
Kostimografija: Matija Čop
Projekt je realiziran uz potporu Grada Zagreba i u programskoj suradnji s Kulturnim centrom Travno.
Cijena ulaznice: 50 kuna
Prodaja ulaznica: 60 minuta prije početka izvedbe u KUC-u Travno
Rezervacija ulaznica: [email protected]

Foto: Press

comment closed