fbpx

Glembajevi: Jubilarna 50. izvedba predstave!

Zagreb…

Medijski pokrovitelj Scena.hr

GlembajeviPredstava Glembajevi od svoje premijere 20. rujna ne prestaje dobivati pohvale i od kritike, ali i od publike. Jubilarna 50. izvedba predstave će biti 02. listopada  u Kolding Clubu, odnosno kući obitelji Glembaj. Ovu zanimljivu adaptaciju u autohtonom okruženju režirao je Željko Senečić. Poznati redatelj, scenograf, pisac i slikar tako se ponovno vratio u teatar novim uprizorenjem najpoznatije Krležine drame.

O predstavi

Poznata drama, Gospoda Glembajevi, Miroslava Krleže, u ovoj je dramaturškoj koncepciji svedena na tri glavna lika, Leonea Glembaja, njegovog oca, Ignjata i maćehu, barunicu Castelli, na što je redatelj i autor te koncepcije, Željko Senečić bio potaknut razgovorom sa samim Krležom koji mu je rekao da su Glembajevi, zapravo, drama tri lica.
Oko jednog biljarskog stola dogodit će se niz nepredvidivih zapleta, otvoriti ‘Pandorina kutija’ mračnih obiteljskih tajni, a strast će kulminirati bar jednim neminovnim ubojstvom na kraju. U dinamičnoj igri troje glumaca protok vremena bilježi jedino otkucavanje zidnog sata dok u neformalnoj atmosferi publika svjedoči intimnoj obiteljskoj drami. Živeći i djelujući kroz burno razdoblje povijesnih i političkih zbivanja u Europi koja obuhvaćaju oba svjetska rata i intenzivna društveno politička previranja toga doba, Miroslav Krleža,  društveno osviješten i angažiran intelektualac i umjetnik s kritičkim pogledom na društvo u kojem živi, zapanjujuće je aktualan i danas, te neprekidno izaziva potrebu za ponovnim istraživanjem, sagledavanjem i razumijevanjem njegova djela.
Međutim, piščev politički angažman prečesto je utjecao na vrjednovanje i interpretaciju njegova djela, pa je tako onaj dio njegove umjetničke vrijednosti koji ga stavlja ravnopravno uz bok svjetskih klasika, u dobroj mjeri ostao u sjeni te politizacije.
Prema mnogim znanstvenim interpretacijama, njegov dramski ciklus (U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda),  bio je svojevrstan kompromis s konvencionalnom dramaturškom poetikom kojom se želio prilagoditi provincijskim okvirima svoje okoline,  odustavši od prethodnog mladenačkog uzleta.
Na tragu te spoznaje nastala je i ideja o ovoj predstavi. Nimalo ne oštećujući velikog autora, ovaj pristup dao je uvid u ‘intimnog’ Krležu.
Predstava Glembajevi, svedena na tri glavna lika, u prvi plan postavlja, namjesto društveno političkog konteksta vremena, psihološku dimenziju arhetipskoga trokuta oca, sina i maćehe kao i u grčkoj drami ili u Shakespearea.
Kroz glumački proces koji se zasniva na emociji kao osnovnom glumačkom izražajnom sredstvu, otvaramo i drugu dimenziju poznate drame. Razotkrivamo i one najdublje zakutke duše likova ocrtanih majstorskom vještinom velikog pisca. Ova dimenzija prerasta društveno političke okvire svakog vremena, te se kroz takvu formu  predstave Krleža čita i kao moderna obiteljska drama.
Shodno tome i prostor igre, okružen gledateljima, idealno simulira intimni prostor građanskog salona iz doba Glembajevih, gdje gledatelj ima priliku u opuštenom, neformalnom ambijentu  svjedočiti iznimnom kazališnom događaju, iz blizine iz koje mu neće promaknuti ni najsuptilnija emocija, u iskrenoj, do požrtvovnosti, glumačkoj ekspresiji koja mu omogućuje identifikaciju s emotivno ‘živim’ karakterima, s krajnjim ciljem, kako u doba Aristotela tako i danas – katarzom.
„Veselo, žalosno, uzvišeno, veličanstveno, smiješno, turobno, podrugljivo, dostojanstveno, lijepo, nakićeno, zabavno, pobožno, poticajno, utjecajno, uplivno, koketno, idilično, arkadijski, pastoralno, ogavno, bljutavo, pobožno, skrušeno, misaono, smiono, pobjednički, poraženo, nasilno, lijepo, ružno, drago i odvratno, milo, nemilo, nedrago, jadno, istinito, živo, čisto, neposredno, životno, jednostavno, oduhovljeno, uvjerljivo, izvorno, lično, individualno, lijepo ili ružno, sve to doista i postoji, od djetinjstva, u životu svakog čovjeka bez ikakve kombinacije sakrivenih misli.“ (M. Krleža)

O autorskom timu

ŽELJKO SENEČIĆ
Svestrani hrvatski umjetnik, s diplomom Likovne akademije i Akademije dramske umjetnosti, scenograf, (Kiklop, Ljubavna pisma s predumišljajem, Glembajevi, Bombaški proces, Punom parom, Tko pjeva zlo ne misli, Kad čuješ zvona, Rondo, Put u raj, U logoru,  Čaruga, …….), istaknuti slikar, pisac (Pont Neuf, Zagrebački motivi, Dno…) te filmski i kazališni redatelj, (Zavaravanje, Dubrovački suton….) dobitnik čak 4 zlatne arene,  te nagrade Vladimir Nazor za životno djelo.
ŽARKO SAVIĆ
diplomirao na ADU u Zagrebu 1972. godine. Sudjeluje u predstavama u svim zagrebačkim kazalištima od HNK, DK Gavelle do Teatra &td u kojemu igra značajne uloge (Hamlet, Z. Boureka), jedan je od prvih Histriona Glumačke družine Histrion gdje osvaja, za ulogu Bukare u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja, nagradu Zlatni smijeh na Danima satire, te Nagradu hrvatskog glumišta za predstavu ZKL-a 1993. godine. Ostvario je niz uspješnih uloga na filmu i televiziji a posljednja je iz TV serije Na terapiji HTV-a
ANDREJ DOJKIĆ
diplomirao glumu na ADU Zagreb 2012. godine. Neprekidno aktivan u kazalištu (Glembajevi ,  Michelangelo, i Zagorka,  HNK Zagreb, Samo bez emocija, TNT Trešnjevka, Družba Pere Kvržice, Žar ptica, Sinu bez snova, Mala scena……), na filmu (Kosac, Kapetan i audicija, Korak po korak…) i televiziji (Zabranjena ljubav, Dobre namjere, Larin izbor….). Dobitnik je Rektorove nagrade.
VESNA TOMINAC MATAČIĆ
Od 1992 godine, nakon završene ADU u Zagrebu, odigrala niz zapaženih uloga u kazalištu, (Tena, HNK Osijek, Povratak, DK Gavella, Pitanja duše, Snimka s mjeseca, Teatar &td, Isto lice, INK Pula, Marat/Sade, Oluja, teatar Ulysses…….), na filmu, (La frontiera, Konjanik, Most na kraju svijeta, Zagorka……) televiziji ( Zabranjena ljubav, Hitna 94, Najbolje godine….) i na radiju. Dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za ulogu Tene, HNK Osijek. Trenutno u produkciji ZGA igra s velikim uspjehom poetsku monodramu o životu i djelu Vesne Parun, Ja koja imam nevinije ruke u Teatru Itd u Zagrebu.

Foto: Press