Gorski divovi: Jedinstveni kazališni projekt na pet jezika
By redakcija On 1 ožu., 2018 At 03:20 PM | Categorized As Kazalište, Kultura | With 0 Comments

Rijeka…

Kad jezik nije prepreka nego sloboda – Gorski divovi

Medijski pokrovitelj Scena.hr

Gorski divovi

Gorski divovi,Predstava Gorski divoviI giganti della montagna Luigija Pirandella u režiji Paola Magellija, a u koprodukciji Talijanske drame riječkog HNK s Njemačkim kazalištem grada Temišvara (Rumunjska), Slovenskim stalnim kazalištem u Trstu (Italija), Nacionalnom institucijom Albansko kazalište Skopje (Makedonija) i Mađarskim kazalištem Kosztolanyi Dezso iz Subotice (Srbija) bit će premijerno izvedena u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u petak, 2. ožujka 2018. godine s početkom u 19.30 sati.
Riječ je o jedinstvenom, multijezičnom kazališnom projektu u suradnji pet manjinskih europskih kazališta koji nastaje kao središnji dio programa “(Re)discovering Europe /Ponovno otkrivanje Europe”, prvog projekta izravne suradnje HNK Ivana pl. Zajca i EPK 2020 te prvog projekta riječkog HNK sufinanciranog sredstvima Europske unije Kreativna Europa (Creative Europe).
Radi se o, kako je na konferenciji za novinare kazao intendant Marin Blažević, produkcijski, organizacijski i financijski najsloženijem projektu riječkog kazališta u posljednje četiri sezone koji se financira iz više izvora među kojima je najznačajniji Creative Europe.
– Posebno je važno što ovaj multikulturalni projekt redateljski vodi Paolo Magelli. Jer teško da postoji itko drugi tko bi se s jednakim iskustvom, koncentracijom, hrabrošću i ludošću uhvatio u koštac s tako kompleksnim projektom – rekao je intendant Blažević.
Ravnateljica Talijanske drame Rosanna Bubola istaknula je kako ovaj europski projekt, baveći se bezvremenskim Pirandellovim djelom što rezultira predstavom na istodobno pet jezika, pokazuje kako jezik u kazalištu nije prepreka te kako multijezični ansambl postaje multijezični instrument ljepote kazališta.
Gorski divovi– Sinteza ovog i zanimljivog i teškog projekta jest da jezik nije barijera već sloboda. Multilingvizam je intelektualno biće koje ima različite zvukove, a upravo različitost tih zvukova je sloboda – naglasio je Paolo Magelli te se vratio na početak, na nastanak ideje o okupljanju ovih pet manjinskih kazališta, pet različitih glasova kulturoloških stvarnosti.
Nakon što je okončao intendanturu u Toscani i svoje sudjelovanje u “igri moćnih”, zajedno s Oliverom Frljićem došao je na zamisao o stvaranju organizacije manjinskih kazališta koja bi se u budućnosti mogla širiti i stvoriti europsku koprodukcijsku mrežu.
– Jasno je kako su manjine u Europi „nezaštićena, slaba stvarnost” te da njihovo postojanje većina, tj. divovi, sve manje toleriraju. Isto je tako jasno da je njihovo očuvanje borba za spas demokracije – kazao je Magelli.
– Atmosfera „Gorskih divova“ kojima Pirandello 1936. godine predskazuje kraj umjetnosti i kraj kazališta kao da doživljava svoju svečanu reprizu u današnjoj Europi. Ponovno divovi, oni koji drže uzde financijske politike, globalno odlučuju o, između ostalog, smanjenju sredstava za kulturu.
Gorski divovi‘Gorski divovi’ posljednji je komad Luigija Pirandella, njegovo remek-djelo što je ostalo nedovršeno. Treći od njegovih modernih mitova, mit je o umjetnosti. To je suvremena bajka koja ruši barijere između glumaca i gledatelja, stvarnoga i nestvarnog. Priča prati trupu glumaca koja u svojim lutanjima stiže do nedefiniranog mjesta i vremena, u prostor koji se nalazi na razmeđu stvarnosti i bajke te glumci tamo pronalaze vilu koja se zove Loša sreća.
Kako je u ime Rijeka 2020 – EPK kazala Lela Vujanić, voditeljica programskog pravca „Kuhinja“, „Gorski divovi“ su primjer kako se EPK želi i planira baviti manjinskim: na način da je manjinsko izneseno kao kultura centra a ne kultura margine te na način da manjinska kultura govori svojim vlastitim jezikom.
Predstava se izvodi na talijanskom, njemačkom, slovenskom, albanskom i mađarskom (uz titlove na hrvatskom i talijanskom jeziku).
Uz redatelja Paola Magellija, autorski tim predstave čine dramaturginja Željka Udovičić Pleština, autori glazbe Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle, scenografi Aleksandra Ana Buković i Lorenzo Banci, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić, asistentica redatelja Barbara Babačić, dokumentaristica Ivna Bruck te Frano Đurović koji je napravio aranžmane i notni zapis.
U predstavi glume Valentina Banci, Mirko Soldano, Anikó Kiss, Giuseppe Nicodemo, Daniel Dan Malalan, Xhevdet Jashari, Mauro Malinverno, Boris Kučov, Fisnik Zeqiri, Doroteja Nadrah, Richard Hladik, Silvia Török i Ivna Bruck.
Nakon riječkih izvedbi, predstava će se izvoditi u Trstu, Skopju, Subotici i Temišvaru.

Foto: Press

comment closed