Zagreb…
Ususret premijeri: Predstavljena dramska predstava Tri zime
– Osjetno je uzbuđenje jer smo pred događajem kakvi su u povijesti ovog kazališta bile praizvedbe Krležinih, Matkovićevih, Kosorovih komada. Ne dogodi se baš često da imamo priliku raditi na velikom tekstu – svi mi ponavljamo da bismo voljeli raditi suvremeno kazalište i suvremene tekstove no onda se ipak jako često odlučujemo za klasike. Ovdje je ljubav i opsjednutost tekstom Tri zime doista krenula već kod prvog čitanja – rekao je jučer na konferenciji za medije Ivica Buljan, ravnatelj Drame i redatelj predstave Tri zime.
U povodu premijere dramske predstave ‘Tri zime‘, nastale prema istoimenoj nagrađivanoj drami spisateljice Tene Štivičić, u režiji ravnatelja Drame HNK Ivice Buljana, jučer je u zagrebačkom HNK-u održan program ‘Ususret premijeri’, u kojem su sudjelovali autorica drame Tena Štivičić, redatelj Ivica Buljan, dr. Željka Matijašević, dr. Leo Rafolt, članovi autorskoga tima te članovi dramskoga ansambla predstave.
– Riječ je o vrhunski napisanom tekstu, omogućeno nam je postavljanje teksta autorice Tenu Štivičić baš u trenutku vrhunca njezine dosadašnje umjetničke karijere; s druge strane ovo je jedan tekst, a nadam se i predstava direktno povezan sa gradom Zagrebom – on je duboko zagrebački, dodao je Buljan.
– Ova drama je izuzetno polisemična, u njoj prostori stvarno znače. Ne znače samo kao ukalupljeni, a onda ih žele iskalupiti likovi sami u svojim sjećanjima. Oni znače aluzijom na moguću iscenaciju. Argumenti koji egzistiraju u drami na neki način arhiviraju memoriju koja je kolektivno sjećanje kod likova, naglasio je između ostalog dr. Leo Rafolt. Memorija koja izlazi iz prostora se čini kao nekakav okvir kojim treba tumačiti ovu dramu. Ta proksemička memorija aktivira se na simboličkoj razini kroz važnost kuhinje, ili npr. važnost te toliko željene kupaonice. To su male stvari koje se lijepe uz određene prostore te određuju i odnose među likovima. Ti su prostori različitim generacijama različito značili. Ova drama transcendira Zagreb, izjavio je dr. Leo Rafolt. Svi ovi mehanizmi, motivi i diskurzivni obrasci, koji su po meni puno više narativni nego dramski, sjedinjuju se u priču koja transcendira osobno, ali ne ulazi u političku sferu. To nije politička, već obiteljska drama. Da je ušla na političku sferu, ova bi drama po meni puno toga izgubila. Ovako ostaje osobna; to je priča o sistemu koji je nasljeđen – izjavio je dr. Leo Rafolt.
– Često se političkim teatrom smatraju stvari koje ilustriraju aktualne političke događaje. Mislim da je kazalište uvijek politično čim poziva na neko kritičko razmišljanje. Svaki put kada nas kazalište uspije izbaciti iz našeg narativa, mislim da je to političko kazalište. Kad sam sam u svojoj obitelji nabasala na taj neki moment, koji je služio kao okidač za povezanost naše obiteljske intime, to je jednostavno postalo nešto što se nije moglo ignorirati. Mene su zanimali ciklički motivi unutar obitelji. Jedan od tih motiva je svakako nedostatak kontinuiteta i činjenica da svaka generacija živi u dramatičnom razdoblju. Jedan od tih motiva je i što je kroz povijest u svakoj generaciji bila prisutna emigracija. U zadnje dvije godine je u Hrvatskoj aktualiziran problem migrantske krize no u Velikoj Britaniji je to trajno stanje, to pitanje pripadnosti, nepripadnosti i izmještenosti – rekla je Tena Štivičić.
Svoje su uloge iz predstave kao i iskustvo rada na ovom dramskom tekstu sa prisutnima su podijelili skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar te dio članova ansambla predstave: Jadranka Đokić, Alma Prica, Luca Anić, Mada Peršić, Mislav Čavajda.
– Moj najveći posao je bio razbijanje naših betonskih oklopa navika i nadam se da smo u tome uspjeli – ponuditi ovaj tekst u jednom doslovnom praćenju priče, ali i uz dodatno uživanje u nekim rješenjima gdje su se glumci pokazali jako velikodušnima. Strast kojom su glumci branili ili izložili svoje likove pred publiku je nevjerojatna – zaključio je na kraju Ivica Buljan.
Asistent redatelja je Paolo Tišljarić, dramaturginja Mirna Rustemović, scenograf Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, dizajn svjetla SONDA4, oblikovatelj vida i fotograf Toni Soprano. Glumački ansambl predstave čine Alma Prica, Ksenija Marinković, Dragan Despot, Jadranka Đokić, Luca Anić, Barbara Vicković, Mislav Čavajda, Bojan Navojec, Nina Violić, Franjo Kuhar, Siniša Popović, Mada Peršić, Silvio Vovk i Slavko Juraga.
Drama Tri zime Tene Štivičić premijerno će biti prikazana na sceni zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta, 30. travnja 2016. godine u režiji Ivice Buljana.
Foto: M. Bratoš