Zagreb…
Emisija za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija sedamdeset godina u radijskome eteru
Emisija za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija obilježava sedamdesetu obljetnicu emitiranja. Njezina duga povijest započela je davne 1948. godine. Radio je tada bio čudo tehnike, kutija koja govori i svira, a svoje je mjesto na njemu tada dobio i život na selu, odnosno poljodjelstvo, stočarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo. Emisija za selo i poljoprivredu Prvoga programa Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) svoju dugovječnost i visoku slušanost duguje novinarima i dopisnicima i, naravno, urednicima, koji od samih početaka emitiranja emisije šalju uvijek aktualne vijesti, razgovore i reportaže te tako informiraju i savjetuju svoje slušatelje. Česti su gosti nedjeljom od 8.05 prvi ljudi ministarstava, agronomi, predstavnici savjetodavnih službi, sveučilišni profesori, iskusni cvjećari, ratari, stočari i svi koji se bave poljoprivredom.
Emisija je to bogate povijesti u čijim su počecima spikeri čitali zapise novinara s terena, no pojava magnetofona, velikih poput kovčega i teških 20 kilograma, omogućavala je novinarima i urednicima autentične snimke s poljoprivrednih imanja. Putovali su i vlakom i zaprežnim kolima i stizali prenijeti poruke seljaka. Prije gotovo 30 godina Emisija za selo i poljoprivredu počela se izravno emitirati iz sredine u kojoj poljoprivrednici žive i rade. Današnji su urednici emisije Martin Vuković iz Zagreba, Mirta Milas iz Osijeka i Džana Banić iz Pule.
– Emisiju za selo i poljoprivredu sluša i selo i grad, i Hrvatska i inozemstvo. Uvijek je aktualna. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, moramo u osmišljavanju koncepcije emisije voditi računa o tome da naše proizvođače upoznajemo s novim pravilima i odredbama zajedničke poljoprivredne politike kako bi ih mogli provoditi i koristiti se pogodnostima koje im se pružaju – ističe Martin Vuković, koji se novinarstvom počeo baviti još u vrijeme gimnazijskih dana kad je slušao Ivicu Fodora i Momira Jovičića na Radiju Zagreb.
Mirta Milas urednica je i voditeljica Emisije za selo i poljoprivredu od 2009. godine. „Najvažnije je razumjeti probleme sela, biti ondje, razgovarati sa seljacima i pokušati putem etera pomoći ljudima koji žive sa zemljom i od zemlje da vrijedno rade svoj posao i žive od poljoprivrede. Danas se i sve više fakultetski obrazovanih mladih ljudi želi baviti poljoprivredom. Kad od njih dobijete potvrdu da slušaju vaše emisije i iz nje crpe nove ideje te dobivaju odgovore na brojna pitanja, onda znate da ste na pravome putu. To je i poticaj za dalje, za svaki novi razgovor i reportažu koji prenose pravo stanje na terenu.
– Poticaj je zasigurno i Povelja za poseban doprinos razvoju voćarstva, koju mi je Hrvatska voćarska zajednica dodijelila u Vodicama u ožujku ove godine na 12. znanstveno-stručnome savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem – ističe urednica Mirta Milas.
Džana Banić priključila se ekipi Emisije za selo i poljoprivredu prije tri godine.
– Poput vrhunskih sportaša naši poljoprivrednici ne posustaju ni nakon mraza, poplava, tuče, suše… Dižu se i nastavljaju se nositi sa svojim problemima i teškim poslom. Iz Istre, u kojoj radim i odakle se Emisija za selo i poljoprivredu iz HRT-ova centra u Puli emitira jednom mjesečno, dolaze neke od najuspješnijih hrvatskih poljoprivrednih priča. Ekstra djevičanska ulja i vina istarskih poljoprivrednika na svjetskome su glasu, sve su brojniji zaštićeni autohtoni proizvodi i pogoni za preradu mesa, mlijeka, tartufa, voća. Neopisivo mi je drago što je, među ostalim, moj posao pratiti i bilježiti njihove uspjehe – ističe Džana Banić.
Jedan od prvih urednika bio je Ivo Horvat, koji se za 50. godišnjicu emisije prisjetio kako je jedno od njegovih prvih putovanja na teren bilo putovanje u Međimurje, o čemu je pisao, jer su tada spikeri čitali novinarske zapise s terena.
– Mnogo sam putovao po Slavoniji i po bjelovarskome kraju, a 1954. godine već smo počeli tematski proširivati emisiju jer je u to vrijeme došlo do temeljite promjene u agrarnoj politici. Ujesen 1953. nas je petero urednika i novinara posjetilo Sjedinjene Američke Države i obišlo mnoge američke farme i poljoprivredne redakcije. Tamo smo mnogo naučili. Prvi smo uveli Tržni pregled, to je bio pregled poljoprivrednih cijena. U to vrijeme nije bilo kontakta telefonom, nego samo pismima. Godine 1964., nakon poljoprivredne reforme, kad smo se otvorili prema individualnomu seljaku, pisma su stizala masovno i gotovo smo sva pisma objavljivali. To je bio govor sela. Primili smo u tri godine 10 tisuća pisama – prisjetio se Ivo Horvat, a deset godina nakon toga pozvao je kolege urednike da još više prate selo koje propada, selo koje se raslojava i sudbinu maloga i srednjega poljoprivrednika.
Emisija je 24. travnja 1987. godine izišla iz studija i prvi put u potpunosti je emitirana s terena. Bilo je to i prvi put da glazbeni urednik bira glazbu izvan režije. Urednik prve terenske emisije bio je Ivica Fodor, a domaćin emisije poljoprivredna zadruga Krapina. Govorilo se o zadrugarstvu, otkupu mlijeka, pčelarstvu i voćarstvu. Otada Emisija za selo i poljoprivredu svojim pokretnim studijem zalazi u sve dijelove Hrvatske.
– Poljoprivreda je najplemenitija djelatnost na svijetu, a najveća je bolest glad. Seljak proizvodi hranu i zato ga treba poštovati – kaže Ivica Fodor, koji je više od 30 godina uređivao Emisiju za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija. Pojašnjava kako su susreti na polju i podrumima i seoskim dvorištima bili i ostali najvažniji u sadržajima emisije, a neizostavna je i riječ struke, dok je termin emitiranja savršeno pogođen – nedjeljom, kad ljudi ne rade.
– Ima proizvođača koji su ozvučili staje da mogu slušati emisije, kažu da glazba potiče proizvodnju mlijeka – prisjetio se dugogodišnji nekadašnji urednik emisije Ivica Fodor i podsjetio na još neke važne rubrike i urednike koji su dali velik doprinos popularnosti emisije:
– Primjerice, Ivo Strahonja redovito je objavljivao sadržaje iz seoskoga života. Selo je na oduševljenje slušatelja do 1991. godine imalo i humoristični blok. Riječ je o petnaest vedrih minuta Ive Gavrilovića i Ljube Pavića, koji su nasmijavali slušatelje, a oni su im također slali i vlastite šale.
U rubrici Nasmijano selo Ivo Gavrilović u jednome je prilogu o boljemu životu maštao kao bik – u arhivi Hrvatskoga radija postoji zapis o tome:
– Da znate kakve sam ja planove imao s njom, svake godine po jedno tele, ma što jedno, po tri i 33 ako treba, visoko kvalificiran sam, nisam ti ja bik od jučer. Prošao sam ja kroz sva dvorišta i kamo sam prošao, sve telići! I tako idemo ova Šarulja i ja u grad, a iza nas telići sve do Šestina…
– Naši su dopisnici dali neizmjeran doprinos, bez njih Selo ne bi bilo ono što je danas. Bili su važna karika emisije od vremena Radiotelevizije Zagreb do danas. Emisija i prilozi novinara nagrađivani su na smotrama JRT-a u Ohridu – podsjetio nas je bivši dugogodišnji urednik, danas umirovljenik Ivica Fodor, koji i u mirovini uživa u svojim voćnjacima i ne gubi dodir s prirodom.
Za vrijeme Domovinskoga rata novinari i urednici postali su ratnim izvjestiteljima koji su uza sve nedaće uspijevali pratiti aktualnosti za poljodjelce. U Hrvatskoj nije bilo gladi i hranile su se tisuće izbjeglica. U povijesti emisije posebno je zabilježena ona emitirana 15. prosinca 1996. godine, u vrijeme u koje još nije završio proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, kad se sadašnji urednik Emisije za selo i poljoprivredu Martin Vuković javio u eter Hrvatskoga radija riječima:
– Poštovani slušatelji, dobro jutro, nakon šest godina emisiju emitiramo iz Baranje, koja je suncem okupana nakon jučerašnje kiše.
Prvi urednici emisije bili su Šime Mihovilović (od 1949. do 1954. godine) i Ivo Horvat (od 1950. do 1969. godine), zatim je dvadeset godina emisiju uređivao Rudi Zadravec, koji ju je upotpunio stručnim savjetima i odgovorima na pisma slušatelja, te potom Momir Jovičić, Ivica Fodor, Ivo Lončar, Gorana Holub-Veršić, Marko Bijažić, Verica Mađer, Slavko Milas, Sanja Cota, Martin Vuković, Dubravka Vuksanić, Davor Lončarić, Ivanka Jelinčić Jurin, Mirta Milas, Maja Antonić i Džana Banić.
Tijekom godina među stalnim suradnicima emisije bili su Risto Krunić, Branko Karajković i Milo Nardeli te brojni drugi. Neda Doležal i Vesna Kovačević pripremale su liječničke savjete, a Ivana Jadrešić savjete umirovljenicima. Ivo Strahonja sa svojih je putovanja približavao slušateljima život na selu.
Dopisnici iz Slavonskoga Broda bili su Vladimir Fajgl i Višnja Ružojčić, iz Požege Drago Štajduhar, iz Bjelovara Ana Mudrić i Dubravka Vukoja, iz Varaždina Anton Golob i Marijan Vuković, iz Čakovca Vanja Haček, iz Siska Branko Kanižaj i Josip Frković, iz Karlovca Ibro Palangić, iz Osijeka Slavko Milas i Miroslav Gantar, iz Delnica Nada Glad i Nenad Lučić, iz Splita Mile Alilović, iz Zadra Jozo Balić, iz Gospića Krunoslav Prpić, iz Metkovića Pero Jakić, iz Dubrovnika Bruno Mustapić i Joško Jelavić, s otoka Visa Pajo Bilinović, iz Pule Agneza Urošević, s Korčule Smiljan Žaknić, iz Rijeke Mirta Blaževic, Eduard Kišić i Branka Malnar i brojni drugi.
Nezaboravne su reportaže Branka Mihaljevića i Stjepana Horvata o slavonskim narodnim običajima, kao i one Bogdana Sepčića i njegovih kolega Krešimira Filipčića, Vasilja Sikorskog, Mladena Magdalenića i Željka Kovačića, koji je kao glazbeni urednik odradio najviše emisija s terena. Prije uvođenja Nasmijanoga sela u emisiju se često humorističnim komentarima na zbivanja u selima i poljoprivredi iz Županje osvrtao Ivan Herman kao Frola traktorista. Tijekom posljednjih dvadeset godin u emisiju su se redovito javljali dopisnici Vera Tomašek iz Bruxellesa, Sendra Poša Đurin iz Beča, Deša Košutić iz Praga i Srećko Matić iz Njemačke.
Uz Stručne savjete danas je u emisiji neizostavna i agrometeorološka prognoza. Agrometeorolog najprije kaže kakvo je vrijeme bilo protekloga tjedna, koliko je palo oborina, u koju dubinu sloja zemlje treba saditi, koliko ima vlage, treba li čekati da se tlo isuši te najavljuje vrijeme za idući tjedan da znaju voćari i povrćari mogu li otvoriti staklenike i plastenike, moraju li ih zagrijavati i mogu li početi s rezidbom.
Emisiju za selo i poljoprivredu možete pratiti na Prvome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) svake nedjelje od 8.05 do 10.00, a emisija je dostupna i s pomoću multimedijske usluge HRTi.
Foto: Press
