Nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta 2013. godine. Dodjela Nagrada hrvatskog glumišta će biti 24.studenog u HNK Zagreb. Nagrade se dodjeljuju u kategorijama:
Za najbolja ostvarenja iz područja dramske, radio i televizijske umjetnosti.
Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA
Nominirane:
1. ‘Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…’ autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka u programu Riječkih ljetnih noći 2013.;
2. ‘Nastasja Filipovna’ A. Wajde prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Bastien iz Zagreba u koprodukciji s Caffe galerijom Lav iz Zagreba;
3. ‘Višnjik’ Antona Pavloviča Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje redateljsko ostvarenje – DRAMA
Nominirani:
1. Ivica Buljan za režiju predstave ‘Žuta crta’ Juli Zeh i Charlotte Roos u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
2. Ivica Kunčević za režiju predstave ‘Cyrano’ Edmonda Rostanda u izvedbi Teatra manje je više iz Zagreba;
3. Zoran Mužić za režiju predstave ‘Glorija’ Ranka Marinkovića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – DRAMA
Glavna ženska uloga
Nominirane:
1. Hana Hegedušić za ulogu Melanije Krvarić u predstavi ‘Tri kavaljera frajle Melanije’ Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;
2. Elizabeta Kukić za ulogu Živke Popović, ministarke u predstavi ‘Gospođa Ministarka’ Branislava Nušića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
3. Sanja Marin za ulogu Gospođe Robinson u predstavi “Diplomac” Terryja Johnsona prema romanu Charlesa Webba i filmskom scenariju Caldera Willinghama i Bucka Henryja u režiji Aide Bukvić i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Glavna muška uloga
Nominirani:
1. Siniša Popović za ulogu Don Zane u predstavi “Glorija” Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
2. Marinko Prga za ulogu Marijana Ksavera Trnina u predstavi ‘Tri kavaljera frajle Melanije’ Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;
3. Ljubo Zečević za ulogu Rogožina u predstavi ‘Nastasja Filipovna’ A. Wajde prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Bastien iz Zagreba u koprodukciji s Caffe galerijom Lav iz Zagreba.
Sporedna ženska uloga
Nominirane:
1. Elena Brumini za ulogu u predstavi ‘Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…’ autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka u programu Riječkih ljetnih noći 2013.;
2. Jelena Perčin za ulogu Mande u predstavi ‘Hotel Slobodan promet’ Georgesa Feydeaua u režiji Sulejmana Kupusovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Branka Trlin za ulogu Marte u predstavi ‘Svećenikova djeca’ Mate Matišića u režiji Marija Kovača i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Sporedna muška uloga
Nominirani:
1. Davor Svedružić za ulogu Stanislava Pajcenovića u predstavi ‘Muke po Iveku iliti Tr…Tr…Trnje – Tr…Tr…Trešnjevka’ Nine Škrabea u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;
2. Antun Vrbenski za ulogu Velikog Tate Pollita u predstavi ‘Mačka na vrućem limenom krovu’ Tennessee Williamsa u režiji Same M. Streleca i izvedbi Kazališta Virovitica;
3. Zvonimir Zoričić za ulogu Firsa u predstavi ‘Višnjik’ Antona Pavloviča Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA
Ženska uloga
Nominirane:
1. Franka Klarić za ulogu Sestre Magdalene (Glorije) u predstavi ‘Glorija’ Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
2. Milica Manojlović za ulogu u predstavi “Bolest smrti” po motivima ‘La maladie de la mort’ Marguerite Duras u režiji Saše Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba;
3. Doris Pinčić za ulogu Stele u predstavi ‘Lutka’ Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran i izvedbi Teatra Gavran iz Zagreba.
Muška uloga
Nominirani:
1. Jakov Bilić za ulogu Don Jere u predstavi “Glorija” Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
2. Romano Nikolić za ulogu u predstavi “Bolest smrti” po motivima ‘La maladie de la mort’ Marguerite Duras u režiji Saše Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba;
3. Slaven Španović za ulogu Billyja u predstavi ‘Plemena’ Nine Raine u režiji Slavice Knežević i izvedbi Kazališta Planet art iz Zagreba u koprodukciji s Teatrom Exit iz Zagreba.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež – DRAMA
Nominirane:
1. ‘Djevojčica sa žigicama’ prema priči H. C. Andersena u režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba;
2. ‘Mrvice iz dnevnog boravka’ Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
3. ‘Zvjezdica’ Nikite Šmitjka u režiji Ljudmile Fedorove i izvedbi Kazališta lutaka Zadar.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež
Ženska uloga
Nominirane:
1. Mia Anočić – Valentić za ulogu u predstavi ‘Život je san’ Darka Lukića u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;
2. Lana Blaće za ulogu Elizabeth (Lizzi) u predstavi ‘Djevojčica sa žigicama’ prema priči H. C. Andersena u režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba;
3. Doris Šarić – Kukuljica za ulogu Broja Jedan u predstavi ‘Alan Ford’ Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada Brixyja te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
Muška uloga
Nominirani:
1. Petar Atanasoski za ulogu Janka u predstavi ‘Mrvice iz dnevnog boravka’ Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
2. Peđa Gvozdić za ulogu Fritza von Puppentota u predstavi ‘Još si zelen’ autora i redatelja Peđe Gvozdića i Giulija Settima i izvedbi Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca;
3. Romano Nikolić za ulogu Sina u predstavi ‘Djevojčica sa žigicama’ prema priči H. C. Andersena u režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Nominirani:
1. Elvis Bošnjak za suvremeni hrvatski dramski tekst ‘Srce veće od ruku’ praizveden u Kazalištu Playdrama iz Splita;
2. Mate Matišić za suvremeni hrvatski dramski tekst ‘Fine mrtve djevojke’ praizveden u Gradskom dramskom kazalištu Gavella iz Zagreba;
3. Georgij Paro za scensku adaptaciju ‘Tri kavaljera frajle Melanije’ praizvedenu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu.
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Katarina Bistrović-Darvaš za ulogu Nje u radio drami Ivane Sajko ‘Rio Bar’ u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija;
2. Krešimir Mikić za ulogu Lenza u radio drami Georga Büchnera ‘Lenz’ u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija;
3. Rakan Rushaidat za ulogu Njega u radio drami Ivane Sajko ‘Rio bar’ u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Kristijan Milić za režiju serije ‘Počivali u miru’ – 4. epizoda, u produkciji HRT-a;
2. Goran Rukavina za režiju serije ‘Počivali u miru’ – 2. epizoda, u produkciji HRT-a;
3. Dražen Žarković za režiju serije ‘Stipe u gostima’ (5. sezona) – 4. epizoda ‘Sloboda izražavanja’, u produkciji HRT-a.
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Dodjeljuje se za propulzivnost izraza i kreativno sudioništvo ansamblu predstave ‘Žuta crta’ Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET
SCENOGRAFIJA
Nominirani:
1. Dinka Jeričević u operi ‘Postolar iz Delfta’ Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Stefano Katunar u drami ‘8 Donne e un mistero / 8 žena i jedna zagonetka’ Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Vesna Režić u drami ‘Životinjska farma’ Ivana Lea Leme po motivima romana Georgea Orwella u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Gradskog kazališta mladih Split.
KOSTIMOGRAFIJA
Nominirani:
1. Doris Kristić u predstavi ‘Alan Ford’ Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada Brixyja, te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
2. Jasmina Pacek u operi ‘Norma’ Vincenza Bellinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Juraj Žigman u baletu ‘Carmina Burana’ Carla Orffa u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA
Nominirani:
1. ‘Lohengrin’ Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. ‘Marco Polo’ Daniele Zanettovich pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. ‘Norma’ Vincenza Bellinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA
Nominirani:
1. Nikša Bareza za dirigenta opere ‘Lohengrin’ Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Filip Pavišić za dirigenta opere ‘Norma’ Vincenza Bellinija u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Loris Voltolini za dirigenta opere ‘Povratak mornara’ Franza von Suppéa u izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA
Ženska uloga
Nominirane:
1. Ivanka Boljkovac za ulogu Crkvenjarke u operi ‘Jenufa’ Leoša Janáčeka u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Srboljuba Dinića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Tamara Franetović Felbinger za ulogu Else u operi ‘Lohengrin’ Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Kristina Kolar za ulogu Aide u operi ‘Aida’ Giuseppea Verdija u režiji Balázsa Kovalika, pod dirigentskim vodstvom Antonella Allemandija i zajedničkoj produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Muška uloga
Nominirani:
1. Ivica Čikeš za ulogu Zaccarije u operi ‘Nabucco’ Giuseppea Verdija u režiji Ive Guerre, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta;
2. Vitomir Marof za ulogu Postolara u operi ‘Postolar od Delfta’ Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Ljubomir Puškarić za ulogu Don Giovannija u operi ‘Don Giovanni’ W. A. Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA
Ženska ili muška uloga
Nominirani:
1. Leon Košavić za ulogu Nortona u operi ‘Bračna mjenica’ Gioachina Rossinija u režiji Snježane Banović, pod dirigentskim vodstvom Vladimira Kranjčevića u koprodukciji Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i Opere bb – Zagreb;
2. Marko Mimica za ulogu Leporela u operi ‘Don Giovanni’ W. A. Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Nikolina Pinko za ulogu Fiordiligi u operi ‘Cosi fan tutte’ W. A. Mozarta u režiji Sally Burgess, pod dirigentskim vodstvom Olivera Gilmoura i izvedbi ansambla 64. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET
Za najbolju predstavu u cjelini – BALET
Nominirani:
1. ‘Baletni triptih’ – Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u aranžmanu Jordia Savalla u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; 2. ‘Don Quijote’ Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi
Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
3. ‘Posvećenje proljeća’ Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje – BALET
1. Ljiljana Gvozdenović za koreografiju baleta ‘Neostvareni susreti’ na glazbu iz opusa P. I. Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
2. Ronald Savković za koreografiju baleta ‘Shut up and Dance’ Renea Beera i izvedbi Hruvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, te koreografiju predstave ‘Pjesme bez riječi’ F. Mendelssohna u sklopu Baletnog triptiha iizvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Milko Šparemblek za koreografiju baleta ‘Čudesni Mandarin’ Béle Bartóka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET
Ženska uloga
Nominirane:
1. Pavla Mikolavčić za uloge u baletima ‘Varijacije u F.ado molu’ na Fado glazbu u koreografiji Huga Viere i ‘Večer njemačkih autora – Druga simfonija’ Roberta Schumanna u koreografiji Uwea Scholza i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Edina Pličanić za ulogu Izabrane u baletu ‘Posvećenje proljeća’ Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;
3. Mirna Sporiš za ulogu Swanilde u baletu ‘Coppélia na Montmartreu’ Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
Nominirani:
1. Andrei Köteles za nastup u baletu ‘La Valse’ M. Ravela u koreografiji Etiennea Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. Tomislav Petranović za ulogu Princa u baletu ‘Orašar’ P.I Čajkovskog u koreografiji Dereka Deanea i ulogu Franza u baletu Coppélia na Montmartreu Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
3. Artjom Žusov za ulogu Basila u baletu ‘Don Quijote’ Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET
Ženska ili muška uloga:
Nominirani:
1. Leona Sivoš za nastup u baletu ‘Verdi’ G. Verdija u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na 59. Splitskom ljetu;
2. Atina Tanović za ulogu Izabrane u baletu ‘Posvećenje proljeća’ Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;
3. Iva Vitić za uloge u baletima ‘Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem’– Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u aranžmanu Jordia Savalla u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
EDITA KARAĐOLE – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici – glumici gospođi Editi Karađole.
Edita Karađole, ‘svećenica riječi’ kako ju je jednom zgodom nazvao Anatolij Kudrjavcev, samozatajna je heroina hrvatskog glumišta i umjetnica koja je desetljećima nosila dramski repertoar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uvijek nova i drugačija, ali uvijek podjednako jednostavna, altruistična i dostojanstvena, kako na sceni tako i u životu, Edita Karađole kreirala je povjerene joj likove na osebujan način: snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih uloga rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja i odgovora, komičkih i tragičkih naglasaka. Rastvoriti njeno glumačko biće nije, međutim, tako jednostavno: u njemu se isprepliću talent i energija, studiozni rad i želja za istraživanjem, iznimna moć transformacije i virtuoznost govorenja, bogatstvo i uravnoteženost mimičko-gestualnog repertoara te otvorenost prema raznovrsnim stilskim i poetičkim konceptima, što ju je učinilo omiljenom glumicom redatelja posve različitih profila i estetika. Dodamo li svemu tome i sklonost Edite Karađole da s podjednakom strašću i analitičnošću pristupa i onim tzv. malim ulogama, u kojima je također znala ostaviti trag dugog trajanja, ne treba nas čuditi ni broj ni raznolikost njenih glumačkih ostvarenja.
Rođena u Imotskom, a odrasla i školovana u Zagrebu, gdje je i završila studij glume, Edita Karađole je prvi profesionalni angažman imala u Rijeci, u koju se nakon tri sezone provedene u Zagrebačkom kazalištu mladih te kratkotrajnog angažmana u Narodnom kazalištu u Mostaru, trajno vratila 1965. Kroz gotovo pola stoljeća djelovanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, s kojim je nastavila surađivati i nakon odlaska u mirovinu, 2002., Edita Karađole odigrala je oko 150 uloga, među kojima su i mnoga antologijska ostvarenja kojima su bile obilježene pojedine predstave, sezone ili faze u djelovanju tog kazališta. Mnogi je, primjerice, pamte kao Shakespeareovu Violu i Hero, Shawovu Vivie Warren, Marinkovićevu Gloriju, Krležinu Melitu, Angeliku i Kolombinu, Anouilhovu Antigonu, Genetovu Gospođu, Euripidovu Klitemnestru, Lorcinu Majku, Čingovu Morosku Kostosku, Stoppardovu Lady Croom ili Novakovu Madonu, a sugestivnost, ali i propulzivnost svog glumačkog izraza od 1993. je na posebno upečatljiv način iskazala u predstavama neovisnog riječkog HKD teatra, u kojima je, između ostalog briljirala kao Albeejeva Martha, Ionescova Gospođa Martin, Müllerova Merteuil, Brešanova Učiteljica, Akutagawina Čarobnica te Mary u „Pet vrsta tišine“ Shelagh Stephenson.
Poznata i kao ponajbolja interpretatorica čakavske poezije, a povremeno i kao vrlo sugestivna televizijska i filmska glumica, Edita Karađole je za svoj kazališni rad dobila preko dvadeset nagrada, a kao potpora i uzor mladim glumcima potvrdila se i izvan pozornice, uspješno djelujući kao pedagoginja na riječkim odsjecima zagrebačke Muzičke akademije i Akademije za dramsku umjetnost.
DUNJA VEJZOVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA
Žiri za OPERU dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici gospođi Dunji Vejzović
Po svom znanju, obrazovanju, kulturi i širini, Dunja Vejzović, iznimna je i kompleksna ličnost, koja zahvaljujući svojim životnim i umjetničkim postignućima, zaslužuje najveće poštovanje i ponos hrvatskog naroda kojem pripada. Njezino životno opredjeljenje nije jednoznačno. Ono počiva, slikovito rečeno, na tri vrlo snažne vertikale, koje je desetljećima sustavno i pažljivo gradila.
Prva i najvažnija vertikala je njezina operna karijera. Zagreb je iznenada napustila 1971. te gotovo anonimna, upustila se u najveću avanturu svog života i zabljesnula poput meteora. Od 1971.-1978. bila je članica Opere u Nürnbergu . Ali spomenute godine 1978. sve joj je postalo kristalno jasno, spoznala je svoje mogućnosti i bez kolebanja prihvatila poziv iz Bayreutha, tog svjetskog wagnerijanskog svetišta. Tri pune godine briljirala je u Parsifalu i nije mogla proći neopaženo kraj velikog maga tog vremena, Herberta von Karajana. Ponudio joj je suradnju, i tri velika Wagnerova ženska lika, Kundry iz Parsifala, Ortrud iz Lohengrina i Senta iz Ukletog Holandeza, bila su snimljena kod dvije najprestižnije diskografske kuće: DGG-a i EMI-a. Sjaj wagnerijanke počinje je pratiti po svim važnim opernim scenama Europe i Amerike: Metropoliten 1978. (Tanhäuser), Salzburg (Sommerfestspiele, Osternfestspiele, 1980. 81. 84.), Milanska Scala (Trojanci), Pariz (1981.), London pod ravnanjem Claudia Abbada (1985., Bečka državna opera 1990.), s Lorinom Maazelom nastupa u Requiemu ((Cleveland i New York, 1982.), slijede Ukleti Holandez (Bečka državna opera 1983.), Medeja i Salambo (Pariška opera 1986.), Alceste pod ravnanjem Eschenbacha (Stuttgart, 1987.), Parsifal u Wilsonovoj režiji (Hamburg 1990. i Houston 1991.).
Osim što dobiva epitet operne dive svjetskog ugleda, Dunja Vejzović se u svojoj drugoj vertikali istom snagom, produhovljenošću i raskošnim znanjem posvećuje popijevci (Liedu). I na tom području je nenadmašna. Nižu se recitali s popijevkama Schuberta, Schumanna, Čajkovskog, Rahmanjinova, R. Straussa, Brahmsa, Wolfa, Berga, Granadosa i de Falle, koji svaki put završavaju iskrenim čuđenjem i udivljenjem onih koji je slušaju.
Treća vertikala koju je Dunja Vejzović stvorila, ona pedagoška, za nju je jednakovrijedna i svim svojim bićem joj se posvećuje. Sve je to za nju rad, rad iz prave potrebe da svoje široko znanje i iskustvo pretoči u mlade glave. A te mlade glave znaju je slušati i vjeruju joj. Od 1996/97 radi u Grazu, potom od 1995. do 2000. u Zagrebu na MA, konačno dobiva profesuru u Stuttgartu na Hochschule für Musik und darstellende Kunst. S gostima profesorima drži na Rabu od 2001. majstorske tečajeve za Lied i opernu interpretaciju uz obavezne koncerte. Svi mladi pjevači, studenti, koje je dotaknuo čarobni pedagoški štapić Dunje Vejzović imaju uspjehe na natjecanjima, koncertnim nastupima i angažmanima. Jeste li kad čuli za Krešimira Stražanca, Evelin Novak, Koru Pavelić, Marka Špehara ili Christinu Landshamer? Ako niste, zasigurno ćete još čuti za njih!
Dunja Vejzović pomaže svojim mladim studentima i na druge načine, ne samo svojom pedagogijom i svojim imenom. Godine 1993. osnovala je glazbenoscensku družinu VERO Vision koja realizira glazbenoscenska djela, operu-oratorije u kojoj nastupaju mahom mladi i tako stječu dragocjena iskustva za buduću profesiju. Kroz tu tvrtku, uz suradnju s HNK Zagreb, inicirala je i organizirala je Hrvatsko natjecanje za stipendiranje mladih profesionalnih pjevača.
Dunja Vejzović umjetnica je respektabilne diskografije kod uglednih diskografskih kuća (DGG, EMI, Virgin Classics i Croatia recordsa), te iscrpne monografije na 216 stranica i s 300 fotografija, u kojoj se nalazi i CD s presjekom njezinih interpretacija od 1966. do 2004.
Dobitnica je prestižnih nagrada od kojih treba istaknuti: Orphée ďor-Fany Heldy za snimke Wagnerove Kundry ( 1981./2.), te Ortrud (1984.), Milka Trnina, Vladimir Nazor, Orlando te Slavenski i Judita. Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi primila je 1999. Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Dunja Vejzović se vjerojatno prije nekoliko dana u tišini sjetila svog 70. rođendana (rođena je 20. listopada 1943.), pa kada smo joj se već tako približili u prigodi dodjele prestižne Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta, uputimo joj srdačne čestitke, zahvalimo joj na svemu što je dosad učinila za umjetnost u svojoj domovini i svijetu i zaželimo joj još puno plodnih godina i snage u njezinim daljnjim osvajanjima ljepote i znanja.
Žiri za DRAMU :
Slavko Juraga – predsjednik
Članovi – Hrvoje Ivanković, Mira Muhoberac, Suzana Nikolić, Robert Raponja
Žiri za OPERU:
Višnja Mažuran – predsjednica
Članovi – Jana Haluza, Branimir Pofuk
Žiri za BALET:
Bruna Reić – predsjednica
Članovi – Azamat Nabiullin, Davor Schopf
Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.
