fbpx

Nagrade i priznanja u programu HNK Ivana pl. Zajca

HNK Ivana pl. Zajca

HNK Ivana ZajcaDodijeljene su nagrade i priznanja za najbolja ostvarenja u dramskom i baletnom programu HNK Ivana pl. Zajca. Predstava ‘Figarov pir’ Pierrea-Augustina Carona de Beaumarchaisa u režiji Roberta Alföldija i izvedbi ansambla Hrvatske drame najbolja je dramska predstava prošle sezone dok je ‘Shut up and dance’, autorski projekt koregrafa Ronalda Savkovića najbolja predstava u baletnom programu HNK Ivana pl. Zajca u protekle tri kazališne sezone. Andreja Blagojević je za ulogu Basila u predstavi ‘Figarov pir’ dobila Nagradu ‘Zlata Nikolić’ kao najbolja u dramskom programu, a Maša Kolar pak za ulogu u baletu ‘Carmina burana’ Carla Orffa u koreografiji Huga Viere Nagradu ‘Olga Orlova’ za najbolju žensku ulogu u baletnom programu riječkog Kazališta. Jasmin Mekić dobitnik je Nagrade ‘Raniero Brumini’ za najbolje ostvarenu mušku ulogu u dramskom programu za ulogu Figara u ‘Figarovu piur’, a Svebor Zgurić je za uloge u baletima ‘Shut up and dance’, ‘Mozart efekt’ i ‘La Valse’ dobio Nagradu ‘Olga Orlova’ za najbolju mušku ulogu u baletnom programu.

Stefano Katunar dobitnik je Posebnog priznanja ‘Đuro Rošić’ za scenografiju predstave ‘8 donne e un mistero’/ ‘8 žena i jedna zagonetka’ Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi ansambla Talijanske drame.
Dobitnici posebnih priznanja u baletnom programu su Deni Šesnić za oblikovanje svjetla u predstavi ‘Mozart efekt’ Huga Viere te ansambl Baleta za kolektivan rad, realizacije predstava i nastupe u trima kazališnim sezonama u čije ime je priznanje preuzeo Andrei Köteles, prvak riječkog Baleta.
Tako je o nagradama i posebnim priznanjima za najbolja ostvarenja u dramskom programu u sezoni 2012./2013. te najbolja ostvarenja u baletnom programu riječkog HNK Ivana pl. Zajca u prošle tri kazališne sezone odlučila prosudbena komisija u sastavu: Bruno Bontempo, suradnik u dvotjedniku na talijanskom jeziku ‘Panorama’, Adriana Car Mihec, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, Svjetlana Hribar, novinarka i kritičarka ‘Novog lista’, Iva Rosanda Žigo, asistentica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci te Davor Schopf, urednik na Hrvatskom radiju i kritičar dvotjednika ‘Vijenac’. Zahvaljujući generalnom pokrovitelju sezone riječkog HNK-a Zagrebačkoj banci nagrade imaju i novčani dio, a čija je direktorica regionalnog centra Kvarner Gordana Žulj uručila nagrade za najbolje predstave u cjelini.
U nastavku donosimo popis svih nagrađenih i obrazloženja nagrada:

DRAMA:
Nagrada ‘Đuro Rošić’ za najbolju  predstavu u cjelini u  dramskom  programu HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2012./2013:
‘FIGAROV PIR’ Pierrea-Augustina Carona de Beaumarchaisa u režiji  Roberta Alföldija i izvedbi ansambla Hrvatske drame. Beaumarchaisov Figarov pir nije laka, površna komedija napisana u namjeri da nasmije i razdraži publiku. Njezin je podtekst mnogo dublji te aludira na mračnu stranu gospodarsko-političke, filozofske i kulturne slike Beaumarchaisova vremena kojoj se valjalo usprotiviti. Oslikava tendencije u stvaranju novih društvenih i ekonomskih odnosa, kao i promjene na svim razinama čovjekova javna djelovanja koji su obilježili Francusku 18. stoljeća.
Riječ je zapravo o onim sociološko-političkim mijenama koje bismo mogli okarakterizirati svevremenskima i univerzalnima pa ih iz toga razloga i nije teško pretočiti u našu sadašnjost. Iz toga je razloga ova predstava i više nego aktualna pa njezino uvrštavanje u repertoar, ali dramaturško-redateljski zahvati u potpunosti odgovaraju klimi i duhu našega vremena.
Bez obzira što se režija Róberta Alföldija usredotočila na onaj površinski sloj Beaumarchaisove komedije pa su na sceni prevladavali lepršavost dramske igre i mahom uspjeli komični efekti, riječki je Figarov pir pokazao i onu manje smiješnu stranu gospodarsko-političke, kulturne slike današnjice. Patetičnost koju su proizvele nemotivirane pjevne dionice, ali i umetci domaće zabavne pop glazbe, imali su  funkciju da upravo ironijom omalovaže važnost različitih danas aktualnih ideoloških strujanja.
Takva je tendencija dodatno pospješena prostornim rješenjima, odnosno ogoljelim scenografskim postavom. Pozornica koja odaje tek osjenčane prostore scenske radnje, podliježe semantičkom punjenu koji svoj ekvivalent mora postići u sposobnosti glumca da se u svrhu postizanja smijeha, liši psihološkoga, umanji značaj sebstva i utjelovi karikaturu. Jer, upravo karikaturom i distancom od nas samih najbolje i možemo uroniti u sve pore socijalnoga života, kritizirati ih, na koncu, i ismijavati ih.
Iz toga razloga, promišljanje dramskoga predloška, organizacija glumačke igre, osmišljavanje scenografskoga postava te uopće struktura mizanscene – pridonose cjelovitosti ove predstave koju valja izdvojiti, napokon, i pamtiti.

Nagrada ‘Zlata Nikolić’ za najbolje ostvarenu žensku ulogu u dramskom programu HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2012./2013.:
ANDREJA BLAGOJEVIĆ za ulogu Bazila u predstavi ‘Figarov pir’ Pierrea-Augustina Carona de Beaumarchaisa u režiji  Roberta Alföldija i izvedbi ansambla Hrvatske drame.
Novo, u odnosu na predložak drugačije i sasvim sigurno apsolutno aktualno otkriva nam uloga grofičina učitelja glazbe, Bazila, kojega je u predstavi utjelovila Andreja Blagojević. Propitivanje spolnih / rodnih uloga ne predstavlja postupak koji do sada nismo imali priliku vidjeti na scenama, no valja ga izdvojiti iz razloga što cjelokupnoj intonaciji predstave pruža ponešto drugačiju svježinu. Odvodi u profilirani svijet komičnosti ispod čije se površine krije složena problematika rodnoga identiteta.
Andreja Blagojević svojom cjelokupnom pojavom, scenskim pokretom, glasovnim modulacijama i kostimom otvara diskusiju koja se temelji na disbalansu tradicionalno podijeljenih rodnih i roditeljskih uloga. Njezinom se scenskom pojavom namjerno ruši koncepcija organizacije svijeta u kojemu majka brine za dom, a otac privređuje. Samim time otvara složeno socijalno-političko problemsko polje koje poziva na komunikaciju i koje potencira socijalnu i kulturnu raspravu.
Mogli bismo kazati kako Bazil na sebe preuzima Figarovu intenciju, kritizira tradicionalna moralna pitanja i etička načela,  neopravdane privilegije, laži, crkvene i svjetovne predrasude i proturječnosti. Inzistira na važnosti istine te nastoji osloboditi čovjeka straha i neznanja. Prema tome, zbog aktualnosti koje pojava Andreje Blagojević evocira na pozornici, kao i zbog svega netom izrečenoga, ovu glumačku kreaciju posebno izdvajamo.

Nagrada ‘Raniero Brumini’ za najbolje ostvarenu mušku ulogu u dramskom programu HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2012./2013.:
JASMIN MEKIĆ za ulogu Figara u predstavi ‘Figarov pir’ Pierrea-Augustina Carona de Beaumarchaisa u režiji  Roberta Alföldija i izvedbi ansambla Hrvatske drame.
Iz netom kazanoga nije teško zaključiti kako je mađarski redatelj u prvi plan postavio glumca, njegovu mogućnost da glasom, tijelom i pokretom probudi u gledatelju komični efekt. Kreirajući lik Figara, nije Beumarchais ustrajavao isključivo na smijehu koji optužuje, nego je kombinirajući i preplićući sekvence radnje, interpolirajući niz spletki i dosjetki, zaokrenuvši na momente u farsičnost i intrigu – izgradio nadasve složenu sliku svijeta. Svojim prepoznatljivim prkosom, smijehom, optimizmom i ljutnjom Figaro Jasmina Mekića pokazuje mane svakidašnjice pa baš takav kakav jest i može privoliti otpor među vodećim strukturama. Njegova scenska igra odaje potencijal koji je sposoban dovesti u pitanje slavu vladajućih struktura, ukinuti apsolutnost tragičnih formi te umanjiti važnost općenitosti raznih ideoloških opredjeljenja.
Mekićev je Figaro simpatičan, dovitljiv, elokventan, dodvorava se recipijentu nastoji sažeti kvalitete živoga duha, kvalitete vremena u kojem egzistira. Osvjetljava težinu i gorčinu koje uvijek negdje skrivene tinjaju i u trenutku u kojem se otkriju otvaraju mogućnosti za neka nova razmišljanja i neku novu problematiku.

Posebno prizanje ‘Đuro Rošić’:
STEFANO KATUNAR za scenografiju predstave “8 DONNE E UN MISTERO”/ “8 ŽENA I JEDNA ZAGONETKA” Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi ansambla Talijanske drame.

BALET:
Nagrada ‘Boris Papandopulo’ HNK Ivana pl. Zajca za najbolje ostvarenje u cjelini u baletnom programu u sezonama 2010./11., 2011./12. i 2012./13.:
‘SHUT UP AND DANCE’ autorski projekt koreografa Ronalda Savkovića na glazbu Renea Beera.
Sažimajući vlastito bogato iskustvo klasičnog plesača – prvaka Berlinskoga državnog baleta desetak godina, a prije toga prvaka Mariborskoga i Zagrebačkog baleta – Ronald Savković ostvario je, po povratku u rodnu Rijeku, autorskim projektom Shut Up and Dance vizuru i ugođaj modernog baleta kao sastavnog dijela suvremenoga plesnog kazališta. Snažna repetitivna motorika elektronske glazbe Renea Beera, s motivičkim i melodičkim impulsima, otvorila mu je prostor i poticaje za plesni pokret.
Poslužio se elementima klasične baletne tehnike, varirajući ih u dovoljnoj mjeri da poprime suvremeni oblik i zadrže klasičnu tehničku postavu plesa na špicama. Vrijednost je toga apstraktnog plesnog djela što je u izrazu potpuno suvremena koreografija proizašla iz poimanja klasičnog plesača i namijenjena je također klasičnim plesačima. Brza je, teška i zahtjevna, kondenzirane i oslobođene energije. Iz skupnih nastupa razvija se ples u dvoje, troje ili četvero, te ponovo vraća skupnim nastupima. Nekoliko je pas de deuxa različitih emocionalnih predznaka, s ljubavnom dramom prije atraktivnoga završetka.
U suradnji s asistenticom koreografa Ersilijom Nikpalj, oblikovateljem svjetla Daliborom Fugošićem i kostimografom Aleksandrom Nošpalom, Ronald Savković ostvario je predstavu na tragu današnjih europskih tendencija.

Nagrada ‘Olga Orlova’ HNK Ivana pl. Zajca za najbolje ostvarenu baletnu žensku ulogu u sezonama 2010./11., 2011./12. i 2012./13.:
MAŠA KOLAR za ulogu u predstavi  „Carmina burana“ Carla Orffa u koreografiji i režiji Huga Viere.
Omiljena kantata Carmina Burana Carla Orffa, zbog naglašene ritmičnosti i neiscrpne melodioznosti, redovit je naslov baletnih repertoara. Ostvarena je kao veliki projekt HNK-a Ivana pl. Zajca koji okuplja i angažira oko 150 izvođača, gotovo kompletne ansamble Baleta i Opere. Koreograf Hugo Viera dao je osebujno viđenje toga popularnog djela, zaogrnuvši ga u tamne tonove. Uz orkestar i zbor Riječke opere, baletni ansambl dao je puni doprinos u svekolikoj velebnosti glazbenih i scenskih elemenata.
U takvoj predstavi istaknula se gošća Maša Kolar u neimenovanoj ulozi Venere, Fortune, možda čak i neke đavolice. Potpuno je ispunila koreografsku zamisao i nametnula se dominantnim nastupom. Plesačica bogata iskustva s gostovanja širom svijeta i djelovanja u nekoliko njemačkih modernih baletnih ansambala – u Dresdenu, Kielu i Hannoveru, te dobitnica ugledne njemačke plesne nagrade Mary Wigman, suvereno vlada stilom modernog baleta. Pokazala je kako snažne scenske ličnosti nadahnutim nastupom uvijek plijene pozornost.

Nagrada ‘Olga Orlova’ HNK Ivana pl. Zajca za najbolje ostvarenu baletnu mušku ulogu u sezonama 2010./11., 2011./12. i 2012./13.:
SVEBOR ZGURIĆ za uloge u predstavama ‘Shut up and dance’, ‘Mozart efekt’ i ‘La Valse’.
U baletu La Valse istaknuo se mladi plesač Svebor Zgurić u ulozi Pjesnika. Iskazao je zapaženu scensku osobnost i predočio toplinu toga zamišljenog lika iz mašte Camille Claudel, glavne junakinje koreografa Etiennea Freya. Iskazao je i plesački napredak, naročito u duetu s partnericom Cristinom Lukanec, u Šostakovičevu valceru iz 2. jazz suite.
Utjecaj Mozartove glazbe na razne izvanglazbene fenomene, kako ga je problematizirao koreograf Hugo Viera u predstavi – autorskom projektu Mozart efekt, povoljno je djelovao i na Zgurićev glazbeni i čisto plesački habitus, pa je sudjelovanjem i u tom plesnom projektu, i u kolektivitetu ansambla, nastavio na sebe svrtati pozornost. Baš kao i u autorskom projektu Ronalda Savkovića Shut Up and Dance. Varirajući teške elemente baletne klasike i dajući im suvremeni oblik, koreograf ih je namijenio klasičnim plesačima riječkoga baletnog ansambla. U tom kontekstu Svebor Zgurić ostvario je novu kvalitetu svojega plesnog stila.

Posebno priznanje ‘Olga Orlova’:
ANSAMBL BALETA HNK IVANA PL. ZAJCA  za kolektivan rad, realizacije predstava i nastupe u trima kazališnim sezonama 2010./2011., 2011./2012. i 2012./2013.

Posebno priznanje ‘Olga Orlova’:
DENI ŠESNIĆ za oblikovanje svjetla u predstavi Mozart efekt autorskom projektu koreografaHuga Viere.

Foto: Press Scena.hr